Izrael priznaje neuspjeh strategije ‘mala vojska’: Kako vojni stručnjak to tumači

Izraelska vojska je postavila cilj da ove godine regrutira 4.800 Jevreja hareda, vjerujući da će prisustvo bataljona ultraortodoksnih Jevreja u vojsci osigurati deset rezervnih jedinica godišnje.

Treća faza podrazumijeva zadržavanje izraelskih snaga na koridorima Netzarim i Philadelphia (Ohad Zwigenberg / Pool via REUTERS)

Vojni i strateški stručnjak, pukovnik Hatem Karim al-Falahi, opisao je zahtjev izraelske vojske o nužnom prisustvu velikih vojnih snaga na terenu kao važnu izjavu koja odražava sliku onoga što se dešava u ratu u Gazi.

Tokom svoje analize vojne situacije u Gazi, Falahi je objasnio da je izraelska vojska 1992. godine prešla na strategiju koja predviđa prisustvo malih snaga koje imaju značajne tehnološke kapacitete i veliku vatrenu moć.

Falahi ističe da se ova strategija pokazala kao neuspjela u ratu u Gazi, koji traje više od devet mjeseci, dodajući da izraelska vojska nije bila testirana u pravom ratu osim u trenutnom sukobu.

Prema tome, povećanje broja kopnenih snaga jedna je od naučenih lekcija kao rezultat velikih gubitaka pretrpljenih u ratu, smatra vojni stručnjak.

Prema podacima koje je izraelska vojska objavila na svojoj službenoj internetskoj stranici, broj poginulih vojnika od početka rata dostigao je 682, uključujući 326 poginulih oficira i vojnika od početka kopnene invazije na Gazu 27. oktobra prošle godine.

Izraelski Kanal 13 prenio je u četvrtak saopćenje Izraelske vojske da je rat potvrdio da je Izraelu potrebna velika vojska te da razmjeri gubitaka i potreba za jačanjem snaga zahtijevaju povećanje broja redovnih i rezervnih trupa.

Izraelska vojska je postavila cilj da ove godine regrutira 4.800 Jevreja hareda, vjerujući da će prisustvo bataljona ultraortodoksnih Jevreja u vojsci osigurati deset rezervnih jedinica godišnje, navodi izraelski kanal.

Treća faza rata

Falahi je napomenuo da prelazak izraelske vojske na treću fazu rata odgovara trenutnoj strategiji koja se oslanja na manji broj kopnenih snaga i fokusira na zračne snage prilikom napada na ciljeve unutar Gaze, uz izvođenje ograničenih upada koji se temelje na obavještajnim podacima.

Strateški stručnjak smatra da ova faza predstavlja “bijeg naprijed i pokušaj da se dobije na vremenu kako bi se opravdao strateški neuspjeh koji je vojska pretrpjela u proteklom periodu”.

Istakao je da treća faza podrazumijeva zadržavanje okupatorskih snaga na koridorima Netzarim i Philadelphia i na tampon-zoni uz granicu s Pojasom Gaze, uz intenzivno zračno bombardiranje.

Falahi je postavio pitanje: “Velike kopnene operacije nisu postigle ciljeve rata, pa kako da to uspiju ograničene vojne operacije?”. Smatra da “zračna sila neće postići značajnije rezultate u trećoj fazi jer o ishodu rata ne odlučuju zračne snage”.

Međutim, vojni stručnjak dodaje da stvar zavisi i od sposobnosti otpora da nastavi borbu i konfrontaciju kao i da obnovi ljudske i odbrambene kapacitete, ukazujući na trenutni proces regrutacije i proizvodnje.

Izvor: Al Jazeera

Reklama