Šta treba znati o Tajnoj službi koja štiti američke čelnike

Pokušaj atentata na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji pokušava da se vrati u Bijelu kuću, skrenuo je pažnju na Tajnu službu Sjedinjenih Američkih Država, agenciju zaduženu za sigurnost američkih političara.

Nakon što je Thomas Matthew Crooks, registrirani republikanac, otvorio vatru na Trumpa, pri čemu je bivšem američkom predsjedniku nanio povredu uha te usmrtio bivšeg vatrogasca na predizbornom skupu u okrugu Butler u Pennsylvaniji, postavljaju se pitanja kako je snajperista mogao dobiti pristup krovu na udaljenosti od gotovo 150 metara od trenutno najmoćnijeg republikanca koji se nalazio za govornicom na otvorenom.

Izvori su opisali da je napadač otvorio vatru s desne strane u odnosu na Trumpov podij, a nekoliko sekundi nakon što je odjeknula pucnjava, snajperisti Tajne službe počeli su pucati na osumnjičenika koji je pronađen na krovu.

Iako je agencija zadužena za sigurnost visokorangiranih političara brzo “neutralizirala” prijetnju, mnogi dovode u pitanje sposobnost današnje Tajne službe da ispuni svoje zadatke.

Reakcija javnosti

Nakon incidenta američka agencija se suočava s masovnom reakcijom javnosti jer nije uspjela presresti prijetnju. Također su se pojavile brojne teorije zavjere koje navode “namjerne” sigurnosne propuste i unutrašnju upletenost dok su Trumpove pristalice tražile odgovore od dužnosnika.

Milijarder Elon Musk, koji podržava Trumpa, čak je pozvao na ostavku direktorice agencije Kimberly Cheatle. Američki predsjednik Joe Biden, osuđujući čin, najavio je nezavisnu istragu o tome kako se napad dogodio.

U nastavku saznajte šta je Tajna služba Sjedinjenih Američkih Država, koji su njeni zadaci, kako je osnovana i ko je vodi.

Tajna služba osnovana je 1865. godine kao odjel Ministarstva finansija SAD-a, a trenutno djeluje pod Ministarstvom domovinske sigurnosti. Danas zapošljava gotovo 8.000 ljudi i njen primarni zadatak je da pruža osiguranje političarima u SAD-u te štiti finansijsku strukturu te zemlje.

Osim što štiti američke predsjednike i članove njihove porodice, Tajna služba osigurava i potpredsjednike i njihove porodice te štiti bivše predsjednike i njihove supružnike kao i predsjedničke i potpredsjedničke kandidate.

Što se tiče predsjedničke kampanje, Tajna služba ovlaštena je zakonom da štiti glavne predsjedničke i potpredsjedničke kandidate i njihove supružnike unutar 120 dana od općih predsjedničkih izbora. Kao što je definirano u statutu, navodi se na stranici agencije, izraz “glavni predsjednički i potpredsjednički kandidati” predstavlja one pojedince koje je kao takve identificirao ministar domovinske sigurnosti nakon konsultacija sa savjetodavnim odborom.

Osim toga, ova savezna agencija je odgovorna za sigurnost nekoliko visokih dužnosnika administracije, zatim osigurava strane zvaničnike tokom posjeta te događaje od posebne nacionalne sigurnosti (NSSE).

Promjena misije

Ova savezna agencija je osnovana 1865. godine s primarnim ciljem da se bori s problemom krivotvorenja novčanica, što je u tom periodu bio veliki problem za SAD.

Godine 1901, nakon atentata na predsjednika Williama McKinleya u Buffalu u New Yorku, Tajna služba je prvi put dobila svoju drugu misiju, a to je ​​zaštita predsjednika. Kako se navodi na stranici ove agencije, danas je misija Tajne službe dvostruka: odnosno zaštita predsjednika, potpredsjednika i drugih bitnih zvaničnika te istrage zločina protiv finansijske infrastrukture Sjedinjenih Američkih Država.

Godine 1965. Kongres je ovlastio Tajnu službu da štiti bivše predsjednike i njihove supružnike do kraja njihovih života, osim ako odbiju zaštitu.

Ova agencija je dobila mandat za osiguranje predsjedničkih kandidata 1968. godine, nakon ubistva senatora Roberta F. Kennedyja. Rezolucija Kongresa o tome donesena je dan nakon što je Kennedy ubijen 5. juna te godine u Los Angelesu.

Zanimljivo je da je Robert F. Kennedy Jr, sin pokojnog senatora, trenutno nezavisni kandidat u predsjedničkoj utrci, uz Trumpa i aktuelnog predsjednika Joea Bidena.

Kennedy je, također, nećak bivšeg američkog predsjednika Johna F. Kennedyja koji je ubijen dok je bio na dužnosti predsjednika 1963. godine.

Čelnica agencije

Aktuelna čelnica ove savezne agencije je Kimberly Cheatle koja je 27. direktorica američke Tajne službe, a na dužnost je stupila 17. septembra 2022.

Nadzire više od 7.800 specijalnih agenata, uniformiranih članova i drugog osoblja, prema agenciji. Ona je, također, bivša agentica koja je radila više od 25 godina u agenciji na različitim funkcijama.

Ona je druga žena na mjestu direktorice, navodi se na web-stranici te agencije.

Cheatle je bila dio zaštitne jedinice predsjednika Bidena dok je bio potpredsjednik u administraciji Baracka Obame, saopćila je Bijela kuća.

Povukla se iz Tajne službe 2021. i preuzela posao više direktorice zadužene za upravljanjem globalnom sigurnošću u kompaniji PepsiCo North America prije nego što ju je Biden sljedeće godine nominirao za direktoricu agencije.

Prije nego što je napustila agenciju 2021. bila je pomoćnica direktora Ureda za zaštitne operacije, koji je raspolagao budžetom od 133,5 miliona dolara, a zadatak im je bio zaštita ljudi, objekata i događaja. Bila je prva žena u toj ulozi.

Godine 2021. Biden je Cheatle dodijelio predsjedničku nagradu za njeno izuzetno obavljanje dužnosti tokom karijere.

Pozivi na istragu

Nekoliko sati nakon što je Trump upucan na skupu u ruralnoj Pennsylvaniji, predsjedavajući Zastupničkog doma Mike Johnson je pozvao na potpunu istragu pucnjave, obećavši da će Kongres uskoro saslušati Cheatleino svjedočenje.

“ZASTUPNIČKI DOM ĆE PROVESTI POTPUNU ISTRAGU TRAGIČNIH DOGAĐAJA,” napisao je Johnson na platformi X. “Američki narod zaslužuje znati istinu. Izvest ćemo direktoricu Tajne službe Kimberly Cheatle i druge odgovarajuće dužnosnike iz DHS-a i FBI-a na saslušanje pred našim odborima što je prije moguće.”

Tajna služba – zajedno s lokalnom policijom u Pennsylvaniji koja je pomogla u osiguravanju mjesta održavanja skupa, kao i izvori bliski Trumpovoj kampanji – negiraju glasine koje kruže društvenim medijima, uključujući glasine republikanskog člana Kongresa, da je agencija odbila zahtjeve iz Trumpovog tima za veću sigurnost.

Tajna služba je u izjavi rekla da su sigurnosni timovi nedavno povećani.

“Postoji neistinita tvrdnja da je član tima bivšeg predsjednika zatražio dodatne sigurnosne resurse i da su oni odbijeni”, rekao je glasnogovornik Tajne službe Anthony Guglielmi. “Ovo je apsolutno lažno. Zapravo, dodali smo zaštitne resurse, tehnologiju i mogućnosti kao dio pojačanog tempa putovanja kampanje.”

FBI je, također, odbacio slične implikacije u subotu navečer.

Pitanje sigurnosti

U intervjuu za ABC “This Week” 7. jula, Cheatle je iskazala povjerenje u operacije planiranja republikanske nacionalne konvencije u Milwaukeeju ove sedmice i demokratske nacionalne konvencije u Chicagu u augustu.

Rekla je da je agencija planirala osiguranje za konvencije proteklih godinu i po, u oba grada, radeći s policijom na sprečavanju i ublažavanju prijetnji, uključujući strane ili domaće prijetnje.

Washington Post je prenio da je prošle sedmice Cheatle rekla da nema konkretnih ili vjerodostojnih prijetnji usmjerenih na konvencije. Ali, rekla je, “mi pratimo sve tokove prijetnji i svakako sarađujemo s našim partnerima u FBI-u i drugim obavještajnim agencijama koje nam dostavljaju te informacije.”

Upitana da li vjeruje da će konvencija proći bez većih incidenata, ona je kazala “Apsolutno sam uvjerena u planove koje smo sastavili i za Chicago i za Milwaukeeju, da”.

Tajna služba je posljednjih mjeseci i godina imala više sigurnosnih propusta, zbog čega su dodatno pojačane zabrinutosti koliko agencija adekvatno obavlja svoj zadatak. U maju 2023. godine uljez je dobio pristup domu Jakea Sullivana, savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, uprkos što ga Tajna služba danonoćno štiti. Sullivan je naišao na uljeza u svom domu i upozorio svoje osiguranje. Sullivan nije bio povrijeđen u ovom incidentu.

Dana 6. januara 2021. Kamalu Harris, koja je uskoro trebala preuzeti dužnost potpredsjednice SAD-a, njeno je osiguranje automobilom provezlo nekoliko metara od improvizirane bombe ispred Nacionalnog štaba Demokratske stranke. Evakuirana je nakon što je policija otkrila improviziranu bombu više od 90 minuta nakon njenog dolaska.

Tajna služba koristi obavještajne i strateške podatke kako bi odredila sigurnosno stanje.

Agencija nije službeno dio obavještajne zajednice i smatra se “potrošačem” obavještajnih podataka, uveliko se oslanjajući na odnose s agencijama kao što su Direktorat nacionalne obavještajne službe, Centralna obavještajna agencija, Agencija za nacionalnu sigurnost, Federalni istražni ured i Ured za obavještajne aktivnosti i analizu Ministarstva domovinske sigurnosti.