Revizori: Sistem kontrole kohezijskog novca u EU ne funkcionira

Evropska unija nije uspjela u značajnijoj mjeri ispraviti “tvrdokorne” nepravilnosti u potrošnji budžetskog novca koji bi trebao ublažiti razlike među članicama, a odgovornost za manjkave mehanizme kontrole snose i vlasti te revizori zemalja EU-a i Evropska komisija, upozorio je Evropski revizorski sud (ECA).

Od 2014. do 2022. Unija je za ‘koheziju’ izdvojila 409 milijardi eura, otprilike trećinu budžeta, a kontrolni mehanizmi potrošnje tog novca i dalje su manjkavi, i to na svim nivoima, pokazala je analiza ECA-e, prenosi Hina.

Članice bi mogle otkriti i spriječiti više nepravilnosti, naglasili su revizori.

Komisija je objavila prenisku procjenu nepravilno potrošenog novca i nije dovoljno koristila raspoložive alate kako bi potaknula članice da poboljšaju kontrolni sistem, dodali su.

Upravo kohezijska politika spada među područja s najviše propusta u potrošnji novca iz sedmogodišnjeg budžeta EU-a, stoji u izvještaju, a ukupna stopa nepravilnosti u potrošnji snižena je u periodu od 2014. do 2022. na 4,8 posto, sa šest posto u prethodnih sedam godina, izračunao je Evropski revizorski sud.

I Hrvatska probila plafon

Propisani plafon iznosi dva posto, a prekoračen je u svih sedam godina, u razdoblju od 2014. do 2022, dosegnuvši vrhunac od 6,7 posto u 2022.

“Naša analiza pokazuje kako je Komisija u novim izračunima utvrdila da su stope neispravljenih grešaka značajno iznad propisanog plafona posebno česta pojava u pojedinim zemljama – u Grčkoj (u 45 posto “paketa garancija”), Francuskoj (22 posto), Italiji (26 posto), Litvaniji (36 posto), Portugalu (36 posto) i Slovačkoj (39 posto)”.

Plafon je prekoračila i Hrvatska sa stopom neispravljenih grešaka u potrošnji kohezijskog novca od 15 posto, pokazuje izvještaj.

“Vlasti u paketima garancija potvrđuju da su njihovi računi potpuni, tačni i istiniti i da su interne kontrole programa (ili grupe programa) efikasne”, podsjećaju evropski revizori. Komisija potom prihvata njihove račune i doznačuje preostali novac iz EU samo ako se u zaključku složi s tom tvrdnjom, uzimajući u obzir mišljenje revizora.

Propusne ‘linije odbrane’

U piramidi kontrola prvu liniju odbrane čine upravljačka tijela u državama članicama, koja su mogla spriječiti više od trećine grešaka, ističu revizori.

Drugu liniju odbrane čine revizori zemalja-članica, koji su, također, odgovorni za propuste, “različite prirode i ozbiljnosti”, dodaju, navodeći da su otkrili greške u tom mehanizmu kontrole potrošnje kod 40 od 43 revizorska tijela.

Treća je linija odbrane Evropska komisija koja temelji procjene na kontroli članica. Ta je kontrola pouzdana tek u ograničenoj mjeri, upozoravaju revizori, istaknuvši i brojne nedostatke u EK-ovim alatima za otkrivanje, sprečavanje i ispravljanje pogrešaka.

Većina nepravilnosti u potrošnji kohezijskog novca rezultat je nepoštivanja propisanih uvjeta pri odobravanju rashoda i projekata. Na drugom je mjestu kršenje propisa o državnoj pomoći i javnoj nabavci.