Bugari glasaju na vanrednim parlamentarnim izborima

Prisiljen da ode 2021. s vlasti poslije vala demonstracija protiv korupcije, politički veteran Borisov favorit je na ovim šestim izborima u tri godine.

U slučaju neuspjeha, novi izbori bi mogli biti organizirani najesen, što je vrlo vjerovatan scenarij prema analitičarima (REUTERS/Stoyan Nenov)

Usred političke nestabilnosti, Bugarska u nedjelju ponovo glasa za novi saziv parlamenta, uz vjerovatan povratak na čelo bivšeg premijera Bojka Borisova i pad snaga promjena, piše agencija Beta.

Prisiljen da ode 2021. s vlasti poslije vala demonstracija protiv korupcije, politički veteran Borisov favorit je na ovim šestim izborima u tri godine u Bugarskoj koja važi za najsiromašniju državu članicu Evropske unije.

Ankete pripisuju njegovoj konzervativnoj stranci Gerb približno 25 posto glasova, a to je deset posto više ispred reformatora koalicije “Nastavimo promjene/Demokratska Bugarska” (CC/BD). Ta koalicija nije uspjela održati zamah koji ju je privremeno doveo na vlast 2022. godine.

Korist za stranku turske manjine

Ta dva tabora su u junu 2023. odbacila svoje razlike. Formirali su prozapadnu Vladu suočeni sa ratom u Ukrajini i blokirali su put privremenim kabinetima koje je postavio predsjednik Rumen Radev, naklonjen Kremlju. Međutim, ta krhka unija Gerba i reformatora trajala je samo devet mjeseci, pa se država vratila u politički haos.

Postoji jedna stranka koja bi mogla imati koristi od takve situacije, a to je stranka turske manjine MDL (sa 15-ak posto glasova prema anketama) koju predvodi zastupnik Deljan Peevski. Međutim, Peevski je bivši medijski mogul na spisku američkih i britanskih sankcija zbog korupcije.

Borisov je rekao kako više ne pretendira na mjesto premijera, već je obećao da će pokušati sastaviti koaliciju kako bi okončao nestabilnost. Peevski, s druge strane, spreman je učestvovati u vladi. Kritičari smatraju da njih dvojica, prećutno povezani godinama, žele “očuvati status quo”, posebno na nivou pravosuđa i obavještajnih službi, iz straha da bi se nove vlasti upustile u istragu nekih afera i otkrile njihovu moguću povezanost.

Dvije kampanje

U slučaju neuspjeha, novi izbori bi mogli biti organizirani najesen, što je vrlo vjerovatan scenarij prema analitičarima.

Kampanja za ove izbore održana je istovremeno sa kampanjom za izbore za Evropski parlament.

Ta druga kampanja obilježena je jakom propagandom protiv EU-a pošto je u državi ostala nostalgija za komunističkom erom. U tom kontekstu, proruski nacionalisti bi mogli da osvoje oko 15 posto glasova, navode agencije.

Izvor: Agencije