Stručnjaci odgovaraju: Hezbollah i Izrael na ivici rata ili rješenja?

Pisac i politički analitičar Ali Hamadeh smatra da se ‘rat preokupacije i podrške’ počeo spuštati u dubinu i poprimati intenzitet opasnih razmjera.

Trenutak kada je član Hezbollaha lansirao protutenkovsku raketu Kornet prema izraelskim ciljevima (Društvene mreže)

BejrutHezbollah i Izrael podigli su nivo vojne konfrontacije, bilo po vrsti ili intenzitetu, te se može osjetiti miris rata u izjavi načelnika Generalštaba izraelske vojske Herzi Halevyja, koji je, zaprijetivši, rekao: “Ubrzo ćemo donijeti odluku.”

Prije njega je Itamar Ben-Gvir, izraelski ministar za nacionalnu sigurnost, podsticao na paljenje Libana.

Izjave Halevyja, Ben-Gvira i drugih odraz su izraelskog bijesa i straha od širenja područja vojnog poraza od Gaze na jugu do Libana na sjeveru. Upućuju prijetnje, a to je nešto što desničarska vlada čini već osam mjeseci. I sam Halevy je to učinio, rekavši da je “Izrael spreman da pokrene napad na Liban”.

Izrael nije prestao da prijeti Libanu smrtonosnim trećim ratom sličnim ratu u Gazi i da će ga vratiti u “kameno doba” kao što je ranije obećao i izraelski ministar odbrane Yoav Gallant. Hezbollah izbjegava da koristi izraelske metode zastrašivanja kao oruđe rata, stajavši sve vrijeme tokom sukoba na stanovištu da je libanski front povezan s podrškom koju pruža Gazi i, ako Izrael zaustavi agresiju na Pojas, Hezbollah će obustaviti svoje vojne napade na sjever Izraela.

Isto tako, Hezbollah povezuje svoj nivo umiješanosti u rat s izraelskom reakcijom, što je potvrdio šeik Naim Qassem, zamjenik generalnog sekretara Hezbollaha, u svom intervjuu za Al Jazeeru, rekavši: “Prijetnje nas ne mogu zastrašiti; ne želimo sveobuhvatan rat, ali ako nam bude nametnut, mi ćemo u njega ući spremno i nećemo pobjeći s terena.”

Naglasio je da je Hezbollah do sada koristio samo manji dio svoga arsenala, na način koji je prikladan prirodi borbe kao podrške Gazi.

Vojna eskalacija

Paralelno s tim, učinak Hezbollaha proteklih dana i sedmica bio je predmet interesovanja nakon što je počeo koristiti nove vrste naoružanja i teških projektila koje su mu omogućile da obara avione raketama zemlja-zrak, a intenzivirao je i lansiranje dronova koji su po prvi put došli do Nahariye.

Ogromni požari izazvani Hezbollahovim projektilima u sjevernim regijama bili su šok za Izrael, a bivši povjerenik za žalbe izraelskih vojnika Yitzhak Brik rekao je da svi koji prate uništavanje naselja na sjeveru, shvataju da Izrael ne posjeduje stvarnu odbranu od Hezbollahovih raketa, projektila i dronova.

Izraelski Kanal 12 komentirao je video snimke Hezbollaha koji pokazuju “dubinu prodora raketa i dronova na položaje izraelske vojske”.

Od izbijanja sukoba, Hezbollahovi napadi doveli su do regrutiranja više od trećine izraelske vojske na sjever i raseljavanja više od 100.000 doseljenika, čija sudbina predstavlja noćnu moru za vladu Benjamina Netanyahua, posebno od kada veliki broj njih zahtijeva da vojska udari na Hezbollah, povede rat protiv Libana i ukloni Radwan snage sa juga rijeke Litani, “kako bi se bezbjedno vratili u svoja naselja”, što vlada nije u stanju učiniti.

Da su vojni odgovori Hezbollaha bili proporcionalni napadima Izraela, kako je rekao Qassem, potvrđuje i izvještaj izraelskog centra Alma, specijaliziranog za sjevernu granicu Izraela, koji navodi da se u maju desio najveći intenzitet napada Hezbollaha koji je u tom mjesecu izveo oko 325 udara na Izrael, prosječno 10 napada dnevno.

U istom mjesecu došlo je do značajnog porasta upotrebe protutenkovskih projektila i dronova, pri čemu se dogodilo 95 napada protutenkovskim projektilima, u poređenju sa oko 50 napada mjesec ranije.

Centar je saopćio da je od 8. oktobra 2023. do 31. maja 2024. Hezbollah izveo oko 1.964 napada, od kojih je 46 posto izvedeno na izraelsku infrastrukturu i civilna područja.

Ratni scenariji

Dok je Izrael najavljivao vojne vježbe koje je proveo kako bi ispitao efikasnost vojske u vođenju rata velikih razmjera protiv Libana, Evropska unija je u utorak izrazila zabrinutost zbog eskalacije napetosti i pozvala obje strane da se pridržavaju Rezolucije UN-a 1701.

Posmatrači govore o nekoj vrsti indirektnog regionalnog razumijevanja između američke i iranske strane po pitanju izbijanja rata, u smislu nedozvoljavanja potpune eskalacije između Hezbollaha i Izraela i sprečavanja izbijanja širokog rata koji bi mogao zapaliti regiju.

Pisac i politički analitičar Ali Hamadeh smatra da se “rat preokupacije i podrške” počeo spuštati u dubinu i poprimati intenzitet opasnih razmjera.

Hamadeh je za Al Jazeeru rekao da je za Liban veoma važna činjenica da Pojas graničnih sela plaća skupu cijenu rata. Neka od tih sela su gotovo u potpunosti uništena, a ljudske žrtve od gotovo 400 ubijenih, uključujući 300 iz Hezbollaha, “prevelika je cijena za ograničenu bitku”.

Činilo se da je Izrael napredniji od Hezbollaha sa geografske pozicije, prema Hamadehu, jer je bitka, koja je započeta sa manje od 10 kilometara u unutrašnjosti Libana, dovela Izrael do granice sa Sidonom, stigavši čak ​​100 kilometara unutar Libana, na granicu Baalbeka i libansko-sirijske granice. Prema tome “Liban se suočava s pravim ratom koji može dostići velike razmjere u vrijeme kada je izvan kontrole obje strane, kao i međunarodnih posrednika”.

Međutim, akademik i istraživač političkih pitanja i međunarodnih odnosa Tarek Abboud ne dijeli Hamadehovo mišljenje, jer su za širenje rata potrebni faktori koji su, u ovom trenutku, odsutni, od kojih je neke nabrojao za Al Jazeeru uključujući:

  • Element iznenađenja, koji je najvažniji element u ratu, kojeg je Izrael izgubio u Gazi, kao i u Libanu.
  • Vojna moć koju je Izrael koristio u Gazi nije predstavljala sredstvo odvraćanja Hezbollaha, već je bila poticaj da isti Izrael dovede u poziciju da se brani od iznenadnih napada.
  • Rat u Gazi nije vojno riješen, uprkos maloj veličini Pojasa i opsadi otpora, što govori o nesposobnosti Izraela da uđe u sveobuhvatni rat s Libanom.

Zbog svega toga Abboud opisuje izraelske prijetnje kao “uvod u neku aktivnost” bez ulaska u sveobuhvatni rat, te da one imaju za cilj “aktiviranje konkretnih udara, a Hezbollah će na njih neminovno odgovoriti istom vrstom akcije”.

Abboud smatra da je cilj trenutne eskalacije Hezbollaha podrška Hamasovom pokretu na političkom kolosijeku nakon izraelske inicijative koju je najavio Joe Biden, “kako bi svijet znao da Hamas nije sam i da je sjeverni front u pripravnosti”.

U skladu s tim, Hezbollahova vatrena moć i kvalitet sprečavaju sveobuhvatni rat u Libanu, prema Abboudu, “jer su oni upozorenje Izraelcima na veličinu troškova koje će imati ako Hezbollah iskoristi sav svoj arsenal”.

Međunarodni pritisci

Dok Washington vrši pritisak i obuzdava Izrael od eskalacije borbi u Libanu, u posljednja dva mjeseca iz Pariza i drugih prijestolnica stižu upozoravajuće poruke Zapada libanskoj vladi na opasnosti Hezbollahove eskalacije protiv Izraela, navodi Hamadeh.

“Libanska vlada je definitivno protiv rata, ali je u dilemi između objavljivanja zvaničnog političkog stava zbog kojeg će se sukobiti s Hezbollahom i pragmatične politike, i zauzimanja stavova o aktuelnim pitanjima koji će uzeti u obzir i stav Hezbollaha i spriječiti političku i unutrašnju eksploziju, u svjetlu razilaženja oko njegove (Hezbollahove) uloge u ratu”, dodao je.

Washington ima najvažniju i centralnu ulogu u budućnosti sukoba dvije strane, smatra istraživač Tarek Abboud koji je mišljenja da američka administracija odbija da Izrael uđe u još jedan rat koji bi ga u potpunosti iscrpio.

Abboud kaže da Washington sada već kalkulira, nakon što ga je Izrael “poveo u ponor”, te da ne želi naštetiti svojim interesima i izazvati eksploziju Bliskog istoka, jer široki rat s Libanom znači otvaranje fronta sa Sirijom, Irakom i Jemenom.

Važno je napomenuti da je Nabih Berri, predsjedavajući Predstavničkog doma i vođa pokreta Amal, inače saveznika Hezbollaha, taj koji ostvaruje komunikaciju s američkim posrednikom Amosom Hochsteinom, dok je ovaj drugi, koji je arhitekta sporazuma o pomorskom razgraničenju između Libana i Izraela, izrazio namjeru da započne razgovore o uspostavljanju dugoročnog primirja između Libana i Izraela čim završi rat u Gazi.

Izvor: Al Jazeera