Ruska agresija potakla Evropu na jačanje sigurnosne politike

Europarlamentarci su zbog ruske prijetnje apelirali na brz napredak u uspostavi odbrambene unije.

Evropski parlament traži uspostavu odbrambene unije koja uključuje vojne jedinice, stalni kapacitet za brzo raspoređivanje pod operativnom komandom Unije (EPA-EFE/HEIKO JUNGE)

Zajednička sigurnosna i odbrambena politika Evropske unije tradicionalno je bila područje koje nije bilo u fokusu evropskih institucija pa tako i Evropskog parlamenta, ali to se uveliko promijenilo nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

Ruska agresija na Ukrajinu, kako primjećuje Hina, nije samo utjecala na strukturu NATO-a koji se proširio na Švedsku i Finsku, već i na zajedničku sigurnosnu i odbrambenu politiku EU-a.

Naime, na referendumu 1. juna 2022. Danci su odlučili ukinuti dotadašnje izuzeće od zajedničke sigurnosne i odbrambene politike EU-a i to dvotrećinskom većinom.

Nakon toga sve su države članice EU-a uključene u zajedničku sigurnosnu i odbrambenu politiku.

Sam Evropski parlament stavio je u veći fokus sigurnosna i odbrambena pitanja nakon ruske agresije.

‘Napad na evropski mirovni poredak’

Već krajem maja 2022, kako podsjeća ista novinska agencija, Evropski parlament usvojio je preporuke Vijeću i Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu o vanjskoj, sigurnosnoj i odbrambenoj politici EU-a nakon ruske invazije na Ukrajinu.

U njemu je istaknuto kako ruska agresija „predstavlja napad na sam evropski mirovni poredak, stoga ugrožava temelje na kojima je izgrađena vanjska, sigurnosna i odbrambena politika Unije“.

Zbog toga su europarlamentarci predložili nekoliko stvari i apelirali na „brz napredak u uspostavi odbrambene unije“.

Također su poručili da strateška autonomija Evropske unije treba postati „sveobuhvatni cilj“ i to „kako bi Unija mogla djelovati samostalno kada je to potrebno te s partnerima kad je to moguće i kako bi imala važnu ulogu na međunarodnoj sceni”.

U tom su kontekstu poručili da je za ostvarenje strateške autonomije potrebno raditi i na smanjenju energetske i prehrambene ovisnosti.

Zatražili su i uklanjanje vojne opreme s popisa isključenih aktivnosti Evropske investicijske banke kako bi se lakše finansirala evropska odbrambena industrija.

Jedinice pod zapovjedništvom Unije

Evropski parlament usvojio je krajem novembra prošle godine izvještaj o prijedlozima za izmjenu Ugovora Evropske unije.

Tim izvještajem Evropski parlament „traži uspostavu odbrambene unije koja uključuje vojne jedinice, stalni kapacitet za brzo raspoređivanje pod operativnom komandom Unije“.

Također su predložili „zajedničku nabavku i razvoj naoružanja putem namjenskog budžeta usvojenog u postupku suodlučivanja i podložnog parlamentarnom nadzoru“.

Takve promjene, napomenuli su europarlamentarci, ne bi utjecale na neutralnost pojedinih zemalja članica EU-a i članstvo u NATO-u većine zemalja.

Posljednjom rezolucijom o podršci Ukrajini povodom dvogodišnjice rata, eurozastupnici su predložili da države članice Unije „istraže mogućnosti za zajedničke pothvate i blisku saradnju s odbrambenim industrijama iz trećih zemalja sličnih stavova u svrhu pružanja potrebne municije Ukrajini“.

Također se apeliralo na države članice da jačaju evropsku vojnu saradnju „na nivou industrijskih i oružanih snaga kako bi EU postao snažniji i sposobniji pružatelj sigurnosti koji je interoperabilan i komplementaran sa NATO-om“.

Zajednička nabavka i ulaganja u istraživanje i razvoj u području odbrane bi, također trebali poticati, istakli su eurozastupnici.

Komesar za odbranu

Godišni izvještaj Evropskog parlamenta o implementaciji zajedničke sigurnosne i odbrambene politike, usvojen krajem februara ove godine, također, donosi neke prijedloge.

Najzvučnije je da su europarlamentarci tada pozvali na uvođenje komesara za odbranu u idućoj Komisiji koji bi bio zadužen za ostvarenje odbrambene unije.

Zajedno s odborom za sigurnost i odbranu Evropskog parlamenta komesar za odbranu nadzirao bi značajan budžet odbrambene unije, prema prijedlogu eurozastupnika.

Ranije ove sedmice predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen kazala je da će napraviti portfelj Komisije za odbranu ako bude drugi put izabrana za predsjednicu Evropske komisije.

Ubrzo su se pojavile spekulacije da bi takvu poziciju mogao preuzeti poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski.

Međutim, kako je zaključio Politico, ta bi funkcija lako mogla biti bez značajnijeg budžeta i moći jer države članice “ljubomorno čuvaju svoju moć u vojnim pitanjima”.

Izvor: Agencije