Nizozemski glasači počeli izbore za Evropski parlament

Ispitivanje javnog mnijenja u Nizozemskoj pokazuje da bi krajnje desna Stranka za slobodu Geerta Wildersa mogla osvojiti osam od 31 mjesta.

Čelnica stranke VVD Dilan Yesilgoz glasa na izborima za Evropski parlament u Amsterdamu (EPA-EFE/Ramon van Flymen)

Izbori za Evropski parlament, na kojima će tokom četiri dana glasati do 360 miliona glasača u 27 država članica EU-a, počinju u četvrtak, a Nizozemska je prva zemlja koja glasa, prenosi Hina.

Izlazeći iz pandemije COVID-19 s prigušenim ekonomskim rastom, šokirana ratom u Ukrajini, boreći se s rastućom migracijom i pokušavajući se suočiti s opasnostima koje donose klimatske promjene, Evropska unija ulazi u ove izbori prepuna neizvjesnosti o putu koji slijedi.

Riječ je, također, o prvim izborima otkako je Velika Britanija postala jedina zemlja koja je formalno napustila Evropsku uniju 2020. godine.

Ako su predizborna predviđanja tačna, krajnje desne stranke ovoga će puta proći bolje nego ikada prije, potencijalno utječući na sve politike EU-a, od migracija i klime do izbora sljedećeg predsjednika Evropske komisije.

Ispitivanje javnog mnijenja u Nizozemskoj, koje je naručila televizijska kuća Euronews, pokazuje da bi krajnje desna Stranka za slobodu (PVV) Geerta Wildersa mogla osvojiti osam od 31 mjesto u Evropskom parlamentu.

Ako bi se dobar rezultat krajnje desne stranke u Nizozemskoj ponovio i u drugim zemljama, one bi zajedno mogle osvojiti desetke novih mjesta u parlamentu koji ima ovlasti mijenjati i blokirati zakonodavstvo EU-a.

Nakon Nizozemske u petak se glasa u Irskoj, a u subotu slijede Latvija, Malta i Slovačka. Češka i Italija glasaju dva dana: 7. i 8. juna, odnosno 8. i 9. juna.

U ostatku EU-a izbori će se održati u nedjelju, 9. juna.

Formiranje blokova

Nakon što se glasovi prebroje i političari izaberu na svoja mjesta u Evropskom parlamentu, političke stranke formirat će različite paneuropske grupe.

Evropska narodna stranka desnog centra (EPP) najveća je takva grupa u posljednjih 25 godina, iako nijedna grupa nikada nije imala parlamentarnu većinu.

Drugi trenutni blokovi su socijalisti i demokrati lijevog centra (S&D); liberalno-centristička Obnovimo Evropu (Renew); ekološki Zeleni; krajnje desni Identitet i demokratija (ID), zatim manje radikalna, ali nacionalistička desnica Evropski konzervativci i reformisti (ECR) te radikalna socijalistička grupa Ljevica. Tu su i nesvrstane stranke i nezavisni zastupnici.

Nakon što budu objavljeni rezultati i novi parlament počne poprimati oblik, čelnici EU-a okupit će se na neformalnom samitu kako bi počeli proces odabira novog predsjednika Evropske komisije, najutjecajnije izvršne pozicije u Uniji.

Sadašnja predsjednica Komisije Ursula von der Leyen traži drugi mandat. Kako bi osigurala mjesto predsjednice, Von der Leyen mora dobiti podršku kvalificirane većine čelnika EU-a, a zatim Evropski parlament mora odobriti njenu nominaciju većinom glasova.

Godine 2019. Von der Leyen je odobrena s razlikom od samo devet glasova. Očekivanim rastom stranaka krajnje desnice u parlamentu, ona bi se ovaj put mogla suočiti s još težim izazovom kako zadržati poziciju.

Izvor: Agencije