Nakon odluke Vrhovnog suda: Zašto regrutacija Hareda izaziva toliko kontroverzi u Izraelu

Izuzeće religioznih Jevreja od vojnog roka, koje je na snazi ​​decenijama, predmet je široke kontroverze u Izraelu, posebno s početkom rata u Gazi i sve većim intenzitetom sukoba s Hezbollahom.

Demonstracije i protesti Jevreja -Hareda u Jerusalemu zbog odbacivanja zakona o vojnoj obavezi (Al Jazeera)

Vrhovni sud Izraela je presudio da vlada mora regrutirati studente ultraortodoksnih jevrejskih instituta u vojsku, što će vjerovatno izazvati šok za koaliciju premijera Benjamina Netanyahua.

Aktuelni zakon nalaže da većina Izraelaca služi u izraelskoj vojsci, za razliku od učenika jevrejskih vjerskih škola, koji su decenijama bili izuzeti od toga.

Izuzeće, koje je na snazi ​​decenijama, postalo je predmet široke kontroverze u Izraelu, posebno s početkom rata u Gazi i sve većim intenzitetom sukoba s Hezbollahom na granici s Libanom.

Oslobađanje Hareda od služenja vojnog roka postalo je kontroverznije, jer je izraelska vojska sastavljena uglavnom od vojnika tinejdžera i određenog broja starijih civila koji su pozvani na služenje rezervnog roka u vojsci iscrpljenoj ratom na više frontova u Gazi i južnom Libanu.

Šta se krije iza spora?

Izuzeće za Jevreje privržene vjeri (Harede) seže u prve dane osnivanja Izraela 1948. godine, kada je socijalista David Ben-Gurion – prvi njegov premijer – blizu 400 studenata oslobodio vojne službe kako bi se mogli posvetiti vjeronauku.

Ovim potezom Ben-Gurion je vjerovao da će oživjeti jevrejsko znanje i tradiciju nakon što su gotovo neutralisani tokom holokausta.

Od tada, izuzeća su izazivala sve veću uznemirenost jer se ta zajednica brzo širila i trenutno čini više od 13 posto od ukupnog stanovništva Izraela, procenat za koji se očekuje da će u roku 40 godina porasti na gotovo trećinu stanovništva zbog visoke stope rasta stanovništva unutar te zajednice.

Protivljenje Hareda pridruživanju vojsci zasniva se na njihovom snažnom osjećaju vjerskog identiteta, za koji mnoge porodice strahuju da će biti oslabljen služenjem u vojsci.

Neki muškarci među Haredima služe vojni rok, ali većina ne, što mnogi sekularni Izraelci smatraju poticanjem društvenih podjela.

Mnogi Haredi muškarci ne privređuju, već žive od donacija, državnih beneficija i plata svojih žena, od kojih mnoge često rade za niske plate i uglavnom žive u četvrtima s pretežno religioznim stanovništvom i svoj život posvećuju proučavanju religije.

Za sekularne Izraelce, koji su obavezni da služe vojsku i čijim se porezima pomažu Haredi, izuzeće već dugo izaziva ogorčenost koja se povećala nakon izbijanja rata u Gazi.

Mnogi Izraelci rat protiv Hamasa vide kao egzistencijalnu bitku za budućnost, a borbama protiv njega se pridružilo oko 300.000 rezervista.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da postoji vrlo široka podrška javnosti za ukidanje izuzeća Hareda od regrutacije.

Koji su sve rizici za Netanyahua?

Za premijera Benjamina Netanyahua, rizici su veoma veliki. Iako, čini se, izraelsko javno mnijenje podržava ukidanje izuzeća, njegova vlada uključuje dvije vjerske stranke čije bi povlačenje iz koalicije moglo dovesti do novih izbora koje će, prema anketama, Netanyahu izgubiti.

Ranije su dvije stranke – Ujedinjeni judaizam Tore i Shas – obećale da će se suprotstaviti svim pokušajima da se ukine ovo izuzeće.

S druge strane, pojedini unutar stranke Likud, koju vodi Netanyahu, pokazuju nelagodu ili protivljenje oslobađanju Hareda iz vojne službe, uključujući i ministra odbrane Yoava Gallanta, bivšeg generala i istaknutog člana stranke Likud.

Gallant je glasao protiv prijedloga zakona o kojem trenutno raspravlja Knesset (parlament) koji nalaže postepenu regrutaciju dijela ultraortodoksnih Jevreja, umjesto potpunog ukidanja njihovog vojnog izuzeća.

Šta će se sada dogoditi?

Prijedlog zakona o vojnoj službi – koji je već odobren u prvom čitanju – još prolazi kroz parlament, a ako bude usvojen, uz određene amandmane, mogao bi ublažiti trenutnu napetost.

Ali ako zakon ne prođe i sudska presuda ostane na snazi, to bi moglo stvoriti dodatni pritisak na Netanyahuovu koaliciju, što bi moglo biti razlog raspisivanja novih izbora ukoliko se koalicija raspadne.

Izvor: Agencije