Italijanski parlamentarci odobrili spornu reformu kojom se regijama daju veće ovlasti

Novi zakon regijama omogućuje da zatraže šire ovlasti kada su u pitanju ključne javne usluge, poput zdravstva i obrazovanja te da im omogući veći utjecaj u slučajevima trošenja poreznih sredstava.

Kritičari vjeruju da bi ovakav prijedlog zakona mogao izazvati haos, jer bi birači mogli podržati jednu osobu za premijera, dok biraju zastupnike iz druge stranke (Alberto Pizzoli/Reuters)

Italijanski parlament odobrio je spornu reformu kojom se regijama dodjeljuju veće ovlasti, što je potez za koji kritičari tvrde da će još više pojačati historijski jaz između bogatog sjevera i siromašnijeg juga zemlje.

Pod vodstvom stranke Lige u koalicijskoj vladi, donji dom parlamenta rano usvojio je reformu nakon noćne burne sjednice, koja je završila tako da su opozicioni zastupnici zapjevali nacionalnu himnu i mahali italijanskom zastavom. Zastupnici Lige isticali su žuto-crvenu zastavu historijske Mletačke Republike s krilatim lavom. Reforma je usvojena sa 172 glasa za i 99 protiv, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Lider Lige i zamjenik premijerke Matteo Salvini pozdravio je “pobjedu za sve Italijane”, napisavši na platformi X da će reforma pomoći Italiji da postane modernija zemlja s manje izgubljenih resursa, prenosi italijanska novinska agencija Ansa.

Desna koalicija premijerke Giorgie Meloni uspjela je progurati reformu u sklopu planova o široj reorganizaciji italijanske države, što se odnosi i na planove o izravnom izboru šefa vlade.

Novi zakon regijama omogućuje da zatraže šire ovlasti kada su u pitanju ključne javne usluge, poput zdravstva i obrazovanja te da im omogući veći utjecaj u slučajevima trošenja poreznih sredstava.

Podjela na bogatiji sjever i siromašniji jug zemlje vidljiva je, naprimjer, u ekonomskom jazu između južne regije Kalabrije, gdje BDP po stanovniku iznosi oko polovine prosjeka Evropske unije, i sjeverne pokrajine Bolzano, gdje BDP po glavi stanovnika iznosi oko 150 posto prosjeka EU-a.

Opozicija želi referendum

Demokratska stranka lijevog centra, opozicioni PD želi putem referenduma ukinuti zakon o autonomiji, i najavljuje da će odmah početi prikupljati potpise.

PD je najavio da će, zajedno s ostalim opozicionim strankama, pokretima i predstavnicima civilnog društva zatražiti održavanje referenduma čija je svrha odbaciti vladin zakon kojim se uvodi, kako je istaknuo njihov predstavnik u Senatu Francesco Boccia, “diferencirana autonomija”.

Za Ansu je rekao da će opozicija odmah početi prikupljati potpise za referendum protiv zakona o “podijeljenoj Italiji” nakon što je zakon koji je omogućio regijama traženje većih ovlasti i kontrola nad porezima u njihovim regijama u konačnici odobren.

‘Majka svih reformi’

‘Majka svih reformi’ italijanske premijerke Meloni ambiciozna je revizija Ustava čiji je cilj, među ostalim, omogućiti direktan izbor premijera.

Sama Meloni snažno se zalagala za promjenu, nazvavši je “majkom svih reformi”, no pritom se suočila sa snažnim otporom opozicionih stranaka i gotovo je sigurno da će se o njoj odlučivati referendumom.

Prema prijedlogu bi se premijer birao na pet godina, a koalicija, koja podržava pobjedničkog kandidata, trebala bi dobiti najmanje 55 posto mjesta da bi se zajamčila funkcionalna većina u oba doma parlamenta.

Desna koalicija Giorgije Meloni smatra da će novi zakon pridonijeti okončanju kronične političke nestabilnosti u Italiji, koja je, od Drugoga svjetskog rata imala gotovo 70 vlada, i da će naciju učiniti demokratičnijom.

Kritičari vjeruju da bi ovakav prijedlog zakona mogao izazvati haos, jer bi birači mogli podržati jednu osobu za premijera, dok biraju zastupnike iz druge stranke.

Svaku promjenu ustava moraju dvaput odobriti oba doma parlamenta s dvotrećinskom većinom potrebnom za posljednja dva glasanja. Ne uspije li taj proces mora se održati referendum, ali oni u Italiji često propadaju, kako je bilo 2016. godine.

Izgubi li na referendumu, Meloni ne bi podnijela ostavku

Meloni je obećala da će se žestoko angažirati na kampanji za promjenu, kazavši da se državi više ne bi trebale nametati tehnokratske vlade, kako se dogodilo za vrijeme krize izazvane korona virusom 2021. kada je premijer postao bivši šef Evropske centralne banke Mario Draghi.

Naglasila je i da ne bi podnijela ostavku izgubi li na eventualnom referendumu, koji će se vjerovatno održati 2025. godine.

Izvor: Agencije

Reklama