Borrell: Evropska unija želi mir u Ukrajini

Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, ovog vikenda prisustvovat će Samitu o miru u Ukrajini u Švicarskoj, koji nije platforma za direktne pregovore između Ukrajine i Rusije, već iznalaženje, među zemljama učesnicama, zajedničkih parametara za mir, utemeljenih na međunarodnom pravu i Povelji Ujedinjenih naroda (UN).

Borrell je u blogu napisao da će mirovni samit koji organizuje Švicarska okupiti gotovo stotinu država iz cijelog svijeta radi razgovora o tome kako pokrenuti proces za završetak rata protiv Ukrajine te da Evropska unija u potpunosti podržava takva nastojanja.

“Niko ne žudi za mirom više od naroda Ukrajine, ali trajni mir je jedino moguć na temelju ključnih načela Povelje UN-a”, navodi se u blogu, prenosi Fena.

Borrell je istakao da će se Samit, također, baviti određenim praktičnim pitanjima koja zahtijevaju angažman Rusije: unapređenje nuklearne sigurnosti, olakšavanje razmjene zarobljenika i osiguranje povratka velikog broja ukrajinske djece koja su oteta i odvedena u Rusiju, što je praksa koja podsjeća na mračnije periode evropske historije.

“Fokus će biti i na osiguravanju slobodne plovidbe te zaštiti crnomorske lučke infrastrukture. Utjecaj agresije na Ukrajinu se proteže znatno dalje od njenih granica. Prolongirani ili zamrznuti sukob produžio bi nestabilnost i ugrozio globalnu sigurnost snabdijevanja hranom i ekonomsku stabilnost. Napredak u ovim oblastima mogao bi vremenom otvoriti mogućnosti za razgovore s Rusijom u drugim oblastima”, nastavio je.

Tvrdi da su taj rat i njegov ishod od egzistencijalnog značaja za Ukrajinu, ali i za evropsku sigurnost.

“Svaki prekid vatre, koji bi Rusiji dopustio da zadrži svoj represivni režim na okupiranim teritorijama, predstavljao bi nagradu za agresiju, podrivanje međunarodnog prava i ohrabrio dalje teritorijalno širenje Rusije. Svi izvještaji UN-a od 2022. godine sadrže brojne dokaze o brutalnoj represiji nad Ukrajincima i o sistematskim kršenjima ljudskih prava u okupiranoj Ukrajini”.

‘Ničim izazvan rat’

Borrell ističe da je Rusija izabrala da vodi ničim izazvan rat, vođena imperijalnim težnjama, dok je Ukrajina primorana da se bori i brani svoje puko pravo na postojanje.

“Niko ne žudi za mirom više od Ukrajinaca, ali ispravni uslovi za mir su važni kako za Ukrajinu, tako i za cijeli svijet. Rusija je izabrala da vodi ničim izazvan rat, vođena imperijalnim težnjama, dok Ukrajina vodi rat iz nužde, braneći svoje puko pravo na postojanje”.

Borrell je podsjetio da je Vladimir Putin prije nekoliko dana u Sankt Peterburgu ponovio da teži potpunoj pobjedi na bojnom polju i da ne vidi nikakvu potrebu za hitnim okončanjem rata.

“Prije samo nekoliko sedmica pokrenuo je novu ofanzivu na Harkiv. Njegovi projektili su uništili veliki dio energetske infrastrukture Ukrajine i svakodnevno ubijaju ukrajinske civile”.

U međuvremenu, dodao je Borrell, njegovi izaslanici obilaze svijet i odvraćaju zemlje od učešća na Samitu za mir.

“Rusija očigledno nije spremna za pregovore u dobroj namjeri i svaki prekid vatre bi iskoristila za ponovno naoružavanje i napad. Ruski narativi o miru nisu ništa drugo do prikriveni pokušaji legitimizovanja ruskog osvajačkog rata za proširenje teritorija”.

Stoga, najava Rusije da neće prisustvovati samitu u Švicarskoj, čak i ako bude pozvana, smatra Borrell, nije neočekivana.

“Međutim, učešće gotovo stotinu zemalja i organizacija iz Azije, Bliskog Istoka, Afrike i Latinske Amerike ukazuje na snažnu međunarodnu podršku okončanju rata na osnovu Povelje UN-a. To je od ključne važnosti za ohrabrenje Ukrajine, kao žrtve ruske agresije, prije bilo kakvog  eventualnog angažmana s Rusijom”.

Iako će se na Samitu raspravljati i o drugim prijedlozima, Borrell vjeruje da ukrajinska formula za mir od deset tačaka i dalje predstavlja najvjerodostojniji osnov za buduće mirovne pregovore.

“Prijedlozi koji se ne pozivaju na Povelju UN-a i zanemaruju politički suverenitet, teritorijalni integritet i pravo Ukrajine na samoodbranu predstavljali bi nagradu agresora i legitimizaciju ruskih pokušaja nasilne promjene granica. Takvi prijedlozi ne mogu osigurati trajni mir. U tom smislu, nepojavljivanje Kine u Švicarskoj i njena nastojanja da odvrati druge od učešća ne idu u prilog kineskim tvrdnjama o neutralnosti”.

Sigurnost Evrope

Ponovio je da Evropska unija želi mir u Ukrajini te da bi diplomatsko rješenje koje bi poštovalo međunarodne norme naišlo na podršku svih država članica EU-a.

“Paralelno s tim, moramo nastaviti pratiti naše diplomatske napore pružanjem vojne podrške, u skladu s inherentnim pravom Ukrajine na samoodbranu, kako je navedeno u članu 51. Povelje UN-a. S obzirom na to da Putin ne pokazuje nikakvu volju za pregovore u dobroj vjeri, nastavak vojne podrške Evrope Ukrajini ostaje jednako važna za postizanje mira u Ukrajini kao i naša podrška diplomatskom pristupu”.

Istina je, dodao je Borrell, da se ratovi često završavaju mirovnim sporazumima, ali sadržaj ovog mirovnog sporazuma od ključnog je značaja za sigurnost Evrope i svijeta te za međunarodni poredak zasnovan na pravilima.

“Neka Samit o miru u Švicarskoj bude prvi korak prema pravednom miru u Ukrajini, zasnovan na Povelji UN-a”.