Blinken na Bliskom istoku fokusiran na sporazum o prekidu vatre u Gazi

Američki državni sekretar Antony Blinken stigao je na Bliski istok na svom posljednjem putovanju u regiju, tokom kojeg će se, kako je rekao, fokusirati na Washingtonov prijedlog primirja u Gazi i budućnost palestinskog teritorija nakon rata.

Blinken se u ponedjeljak u Kairu sastao s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom el-Sisijem, obnovivši američki poziv palestinskoj grupi Hamas da prihvati sporazum o primirju koji je predstavio predsjednik Joe Biden krajem maja.

Glavni američki diplomat održat će dodatne razgovore u Izraelu, Kataru i Jordanu ove sedmice.

Obraćajući se novinarima prije odlaska iz Egipta, Blinken je direktno okrivio Hamas za produženje rata, rekavši da je palestinska grupa “ispadnik” u regiji jer nije pristala na američki dogovor.

“Moja poruka vladama u cijeloj regiji, ljudima u cijeloj regiji, ako želite prekid vatre, pritisnite Hamas da kaže da”, rekao je novinarima.

Dok je Blinken plan o primirju prikazao kao Bidenov prijedlog, kada je Biden obznanio dogovor, rekao je da je to izraelski plan.

Prijedlog bi značio šestosedmičnu pauzu u borbama i oslobađanje nekih izraelskih zarobljenika u Gazi i palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora, što bi omogućilo pregovore o trajnom prekidu vatre.

Dok su američki dužnosnici insistirali na tome da je Izrael pristao na prijedlog, razni izraelski dužnosnici, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, obećali su da će nastaviti borbu do eliminacije Hamasa.

Nekoliko dana prije nego što je Biden objavio svoju inicijativu, visoki izraelski dužnosnik rekao je da će se vojska boriti u Gazi barem do kraja godine.

Sa svoje strane, Hamas je rekao da će pristati samo na dogovor koji bi doveo do trajnog okončanja rata i potpunog povlačenja izraelskih trupa iz Gaze.

Hamas je ponovio svoje stajalište u ponedjeljak nakon što se njegov politički šef Ismail Haniyeh sastao u Dohi s dužnosnicima palestinskog Islamskog džihada – manje oružane grupe.

“Dvije su delegacije razgovarale o indirektnim pregovorima i naporima da se okonča rat, naglašavajući da svaki sporazum mora uključivati ​​trajni prekid vatre, potpuno povlačenje iz Pojasa Gaze, obnovu, prekid opsade i ozbiljnu razmjenu zatvorenika,” stoji u saopćenju Hamasa.

Palestinska grupa prethodno je pozvala na “eksplicitnu” predanost Izraela trajnom prekidu vatre.

Uprkos nedostatku jasnoće u izraelskom stajalištu, dužnosnici Bidenove administracije ponovili su da je Hamas “jedina” prepreka za okončanje rata u Gazi.

Nejasna vizija budućnosti Pojasa Gaze

Blinken je u ponedjeljak rekao da ne može špekulirati o stavu Hamasa ili hoće li grupa pristati na plan. Također je zahvalio Egiptu na njegovoj ulozi u razgovorima, rekavši da su egipatski dužnosnici komunicirali s Hamasom “još prije nekoliko sati”.

Američki plan primirja ne ocrtava planove za budućnost Gaze nakon rata, ali Washington je rekao da neće prihvatiti vlast Hamasa na tom teritoriju.

Bidenova administracija kaže da želi “reformiranu” Palestinsku upravu (PA) koja će na kraju upravljati Gazom.

Ali izraelska je vlada odbacila dopuštenje PA sa sjedištem na okupiranoj Zapadnoj obali da upravlja Gazom, a Netanyahu uspoređuje Fatah, dominantnu frakciju u PA, s Hamasom.

Bidenova administracija, koja daje Izraelu milijarde dolara vojne pomoći, često je kritizirala američkog saveznika jer nije uspio formulirati dugoročni plan za Gazu nakon rata.

“Kritično je da nastavimo raditi na planovima za dan poslije, kako bismo bili sigurni da kada je riječ o sigurnosti u Gazi, kada je riječ o upravljanju, kada je riječ o obnovi, imamo jasne planove”, rekao je Blinken.

“To će biti ključni dio mojih razgovora ovdje u regiji.”

Blinken je upitan o izvještaju NBC Newsa u kojem se kaže da su SAD razgovarale o jednostranom sporazumu o prekidu vatre za oslobađanje zarobljenika u Gazi s američkim državljanstvom, rekao da Washington misli da je širi sporazum o primirju najučinkovitiji način za oslobađanje svih zarobljenika.

Egipatsko predsjedništvo je reklo da je el-Sisi s Blinkenom razgovarao o naporima da se postigne prekid vatre u Gazi, a dvije su se strane složile intenzivirati napore za postizanje dogovora.

“Na sastanku se također razgovaralo o egipatskim naporima da se humanitarna pomoć dopremi do ljudi u Gazi, a u tu svrhu predsjednik je naglasio potrebu za međunarodnim naporima da se uklone prepreke humanitarnoj pomoći”, rečeno je.

Najmanje 37.124 ljudi je ubijeno, a 84.712 ranjeno u izraelskom ratu protiv Gaze od 7. oktobra, prema palestinskim zdravstvenim dužnosnicima.

Izrael je uveo oštra ograničenja na snabdijevanje Gaze hranom, vodom, medicinskim potrepštinama i gorivom, a Ujedinjeni narodi i humanitarne agencije upozoravaju da je teritorij na rubu gladi.

Izrael je pokrenuo rat nakon što je Hamas poveo napad na južni Izrael 7. oktobra, ubivši najmanje 1.139 ljudi, prema podacima Al Jazeere temeljenim na izraelskim statistikama, i zarobio oko 250 drugih kao taoce.

Otprilike polovina zarobljenika oslobođena je u sklopu primirja koje je trajalo sedam dana u novembru. U Gazi je ostalo oko 120 zarobljenika, uključujući 43 koje je Izrael proglasio mrtvima.