Koja su ključna pitanja birača na evropskim izborima

Izbori za Evropski parlament trebali bi zacrtati smjer Evropske unije u idućih pet godina. Šta potiče ljude da im se odazovu?

Stotine miliona ljudi u 27 zemalja Evropske unije ima pravo glasa na izborima za Evropski parlament, koji počinju za sedam dana.

Ovo su glavna pitanja koja utječu na odluke birača, piše agencija dpa, a prenosi Hina.

Ruska invazija na Ukrajinu

Ruski predsjednik Vladimir Putin invazijom na Ukrajinu uništio je sigurnosni konsenzus koji je vladao u Evropi poslije hladnog rata.

Evropska unija je u odgovoru na invaziju nametnula višestruke sankcije Rusiji, a Ukrajini uputila milijarde eura finansijske i vojne pomoći.

Ekonomska i vojna podrška Ukrajini i dalje je popularna u EU, prema anketi Eurobarometra provedenoj prije otprilike tri mjeseca.

Otprilike 70 posto ispitanika odobrava finansijsku pomoć Ukrajini, a 60 posto u oružju. Još i više, 83 posto, podržava zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica, kojih je više od četiri miliona u EU-u.

Dio evropskih zemalja znatno je povećao svoje budžete za odbranu, što je direktna posljedica ruske invazije. Istraživanje Evropskog parlamenta provedeno u cijeloj Evropskoj uniji u aprilu pokazalo je da 31 posto ispitanika želi da se o odbrani i sigurnosti govori tokom izborne kampanje.

Troškovi života

Ekonomske posljedice ukrajinskog rata na cijene energije i hrane u posljednjih nekoliko godina bile su velike, što je potaklo inflaciju.

Otprilike 31 posto ljudi ispitanih tri mjeseca prije izbora želi da EU podrži njihovu nacionalnu ekonomiju, dok ih 33 posto želi da se EU uhvati u koštac sa siromaštvom.

Evropska centralna banka (ECB) je od jula 2022. nekoliko puta podizala kamatne stope kako bi suzbila inflaciju, koja je porasla na rekordne nivoe. To je zajmoprimce stavilo pod pritisak, dok je u isto vrijeme visoka inflacija pojela ušteđevinu ljudi.

Predviđa se da će inflacija 2024. pasti na 2,7 posto, uprkos tom poboljšanju glasači su i dalje zabrinuti zbog troškova života.

Cijene hrane visoko su na tom popisu: naprimjer, u septembru 2023. cijena maslinovog ulja bila je 75 posto viša nego u januaru 2021.

Klimatske promjene

Na izborima za Evropski parlament 2019. lijevi i desni centar prepustili su dio glasova liberalima, krajnjoj desnici i strankama koje su vodile kampanju za strožiju klimatsku i ekološku politiku.

To je dovelo do toga da je EU krenula s velikim klimatskim inicijativama, uključujući evropski zakon o klimi iz 2021, koji je ostvarenje nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. učinio pravno obavezujućim.

Dok javnost i dalje želi djelovanje u vezi s klimom, pokazuje to podrška od 27 posto prema anketi Eurobarometra, stranke će, možda, oklijevati da se obavežu na nove klimatske politike jer glasači, ipak, daju prednost ekonomiji i odbrani. Uz to, godinu su obilježili i veliki protesti poljoprivrednika nezadovoljnih teretom koji im nameće zeleni plan.

Migracije

Pitanje migranata i azilanata uvijek je aktuelno na evropskim izborima jer izaziva podjele i zabrinutost javnosti.

Na nivou EU-a 24 posto građana želi da pitanje migracija i azila bude važna tema na evropskim izborima; u prosjeku je u cijeloj, a najveća je na Malti, u Nizozemskoj i Irskoj s 50, 48 i 42 posto.

Broj ljudi koji je prešao granice EU-a bez valjanih dokumenata dosegao je 2023. gotovo 380.000, što je najviše od 2016. godine. Posljedično, i zahtjevi za azil najviši su u posljednjih sedam godina.

Više od 1,14 miliona ljudi podnijelo je takav zahtjev 2023. godine, što je najviše od izbjegličke krize 2015 – 2016. godine.

U Uniji su, također, u okviru zasebnog programa EU-a, smještena 4,2 miliona ljudi koji su pobjegli od rata u Ukrajini.

Stranke lijevog i desnog centra u svojim su kampanjama istakle opsežnu reformu migracijskih pravila pod nazivom Pakt o migracijama i azilu.

No, krajnje desne nacionalističke stranke uhvatile su se za to pitanje u svojim kampanjama i kažu da to neće riješiti problem.

Krajnja desnica

Uspon stranaka krajnje desnice u anketama postao je izborno pitanje samo po sebi.

Međutim, krajnja desnica nije homogena i nije jasno dijele li stranke dovoljno zajedničkih tačaka kako bi zapravo sarađivale unutar jedne od političkih grupacija Evropskog parlamenta.

Naprimjer, grupa Identitet i demokratija (ID) nedavno je izbacila njemačku Alternativu za Njemačku (AfD) iz svog kluba zastupnika, dijelom i zbog kontroverznih izjava glavnog kandidata AfD-a na izborima koji je relativizirao nacističke SS jedinice.