Finansiranje borbe protiv klimatskih promjena ispunjeno s dvije godine zakašnjenja

Godine 2009. razvijene zemlje obećale su da će od 2020. godišnje transferirati sto milijardi dolara siromašnijim nacijama ugroženim klimatskim promjenama.

Svota od sto milijardi dolara daleko je manja od sume koja je zemljama u razvoju potrebna za investiranje u čistu energiju (AP Photo/Rafiq Maqbool)

Razvijene zemlje ispunile su obećanje o tome da će osigurati sto milijardi dolara pomoći siromašnijim zemljama da bi se mogle suočiti s klimatskim promjenama 2022. godine, objavio je OSCE, potvrdivši da je cilj postignut s dvije godine zakašnjenja.

Godine 2009. razvijene zemlje obećale su da će od 2020. godišnje transferirati sto milijardi dolara siromašnijim nacijama koje muče troškovi povezani sa sve većim posljedicama klimatskih promjena.

U 2022. su osigurali 115,9 milijardi dolara namijenjenih finansiranju borbe protiv klimatskih promjena, čime je prvi put ispunjen cilj, stoji u izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj.

Ukupan iznos uključuje i privatna finansiranja prikupljena kroz javne fondove.

Svota od sto milijardi dolara daleko je manja od sume koja je zemljama u razvoju potrebna za investiranje u čistu energiju da bi ispunile klimatske ciljeve i zaštitile svoja društva od ekstremnih vremenskih nepogoda i porasta nivoa mora.

Finansije će biti centralna tema ovogodišnjeg samita UN-a o klimi COP29 koji će se u novembru održati u Bakuu.

Nacije podijeljene oko novog cilja

Glavni zadatak bit će postaviti novi cilj klimatskog finansiranja za zemlje u razvoju, koji će nakon 2025. godine zamijeniti cilj od sto milijardi dolara godišnje. No, nacije su već podijeljene oko novog cilja, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.

Evropska unija, trenutno najveći svjetski donator koji osigurava sredstva namijenjena finansiranju borbe protiv klimatskih promjena zahtijeva da više zemalja izdvaja novac u skladu s novim ciljem, uključujući i velike svjetske ekonomije u razvoju, kao i one s visokim emisijama CO2 i finansijskom imovinom po glavi stanovnika, poput Kine i država Bliskog istoka.

No, Kina koja je danas najveći svjetski emiter ugljikova dioksida čvrsto se suprotstavila takvom cilju tokom prošlih UN-ovih pregovora o klimatskim promjenama.

Ni Kina ni većina ostalih zemalja trenutno nemaju obavezu pridonositi UN-ovim ciljevima poput finansiranja borbe protiv klimatskih promjena.

Lista zemalja obveznika doprinosa, koja nije ažurirana od 1992. godine, uključuje dvadesetak zemalja koje su postale industrijalizirane još prije nekoliko decenija.

Izvor: Agencije