Zašto su propali globalni pregovori o borbi protiv pandemija

Države su se snažno protivile prijedlozima za koje su rekle da su protiv njihovih nacionalnih interesa, ali bi se pregovori mogli nastaviti.

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus prisustvuje Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u Ujedinjenim narodima u Ženevi u Švicarskoj, 21. maja 2023. (Dennis Balibouse / Reuters)

Globalni pregovori o razvoju zajedničkog sporazuma o borbi protiv pandemije doživjeli su neuspjeh prošle sedmice, jer se delegacije nisu uspjele složiti, većinom zbog toga što se države učesnice razilaze o nizu pitanja za koja kažu da ugrožavaju njihove nacionalne interese.

Ti ambiciozni pregovori, predvođeni Svjetskom zdravstvenom organizacijom, traju duže od dvije godine, a ovo tijelo UN-a zagovara globalnu strategiju za pripremu za buduće vanredne zdravstvene situacije, zasnovanu na lekcijama naučenim iz pandemije COVID-19.

Konačni prijedlog za ono što bi bio prvi svjetski sporazum o pandemiji trebao je biti predstavljen ove sedmice na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u Ženevi, gdje se sastaju ministri zdravstva. Bez konačnog teksta, zvaničnici WHO-a se nadaju da bi intervencija ministara mogla vratiti države na put prema sporazumu.

Evo šta znamo o ciljevima tog sporazuma, te zašto je važan i šta je sljedeće:

O čemu se radi u ovom sporazumu?

Nakon što je izbila pandemija COVID-19 države su zahtijevale od Svjetske zdravstvene organizacije u 2021. da osmisli plan koji bi opisao kako države mogu dijeliti podatke i resurse i, u konačnici, bolje se nositi sa sljedećom velikom zdravstvenom krizom. Taj sporazum bi unaprijedio globalne zdravstvene regulative koje su posljednji put revidirane 1995. i koje su obavezujuće za sve države članice Svjetske zdravstvene organizacije.

Također se trebao pozabaviti očitim nesrazmjerom u pristupu vakcinama siromašnih i bogatih država – jazom koji je bio isuviše očit tokom pandemije korona virusa. Mnoge države u razvoju čekale su da prime prve doze od kompanija iz država Zapada, u vrijeme kada su bogatije nacije već realizovale programe revakcinacije i dodatne vakcinacije.

U nacrtu sporazuma predloženo je da WHO primi 20 posto svih proizvoda vezanih za pandemiju, uključujući testove, vakcine i tretmane. To bi mu omogućilo da dodijeli ove resurse siromašnijim državama. Sličan program COVAX pomogao je državama sa slabijim primanjima da dođu do vakcina protiv COVID-19.

Nacrt je uključivao i odredbu za države da otkriju bilo kakve sporazume s privatnim kompanijama – kao što su kompanije koje proizvode vakcine, naprimjer. Isto tako je bilo planirano da se osnuje zajednički fond za države s niskim i srednjim primanjima.

Šta je uzrokovalo neuspjeh pregovora?

Detalji glavnih tačaka o kojima se države nisu mogle složiti još nisu poznati, ali diplomate koje su bile prisutne na pregovorima otkrile su informaciju da je, između ostalih, sporno bilo pitanje rasprava u vezi s pravima na intelektualno vlasništvo.

Izgleda da je glavna tema o kojoj su se sporili bila zahtjev da države podijele informacije o novim patogenima koji uzrokuju bolesti, kao i tehnologijama koje se koriste za borbu protiv njih.

Ne zna se koje su se države protivile tom prijedlogu, ali Sjedinjene Američke Države su doživjele unutrašnji politički otpor ovom sporazumu.

U zajedničkom pismu upućenom predsjedniku Joeu Bidenu 22. maja, koje potpisuju 24 republikanska guvernera, ovi izabrani zvaničnici optužili su WHO da traži ovlasti koje bi tom tijelu omogućile da proglasi globalno vanredno stanje. Te bi ovlasti uzdigle ovo tijelo iz njegove savjetodavne uloge i dalo mu „neustavne i besprimjerne ovlasti“ nad SAD-om koje bi potkopale nacionalni suverenitet i narušile državna prava“.

Guverneri su, također, naveli i bojazni o predloženoj infrastrukturi za globalni nadzor i zahtjevima koji bi mogli voditi do cenzurisanja slobode govora.

Predstavnici britanske delegacije su, također, kazali da bi pristali potpisati samo sporazum koji se pridržava „britanskog nacionalnog interesa i suvereniteta“, prema izvještajima The Associated Pressa.

Siromašnije države su se, u međuvremenu, požalile na nepošten tretman, rekavši da bi se od njih moglo zahtijevati da obezbijede uzroke virusa za vakcine i tretmane koji bi za njih bili preskupi.

Je li sporazum o pandemiji važan?

Stručnjaci kažu da je plan za bržu borbu protiv naredne pandemije od presudnog značaja jer su faktori koji su prošlu pandemiju učinili tako oslabljujućom na globalnom nivou i dalje pristuni – od neadekvatne razmjene podataka i slabih kapaciteta za proizvodnju vakcina u nekim dijelovima svijeta do sve većeg nepovjerenja među državama.

Govoreći nakon neuspjeha pregovora, šef WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus pozvao je države da ne odustanu od nastojanja da se osigura ovaj sporazum, iako je priznao da je za globalne sporazume često potrebno više vremena.

„Ovo nije neuspjeh“, izjavio je. „Pokušat ćemo sve – vjerujući da je sve moguće – i učiniti da se to ostvari jer je svijetu i dalje potreban sporazum o pandemiji. Mnogi od izazova koji su uzrokovali ozbiljan utjecaj tokom pandemije COVID-19 i dalje postoje“.

Roland Driece iz Nizozemske, iz odbora za pregovore WHO-a, priznao je da to tijelo jeste razočarano.

„Nismo tamo gdje smo se nadali da ćemo biti kada smo počeli ovaj proces“, izjavio je prošle sedmice. Finaliziranje međunarodnog sporazuma o tome kako odgovoriti na pandemiju bilo je od suštinskog značaja „zbog dobrobiti čovječanstva“, dodao je.

Šta je sljedeće?

Svi su pogledi sada uprti u ministre koji se sastaju na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini između 27. maja i 1. juna.

Zvaničnici WHO-a još se nadaju nekoj vrsti akcije koja će potaknuti razvoj sporazuma. Od ministara se očekuje da prođu kroz ishode prekinutih pregovora i da zatraže nastavak istih.

„Trebamo iskoristiti Svjetsku zdravstvenu skupštinu da nam da novu energiju i da završimo započeti posao, a to je da prezentujemo svijetu generacijski sporazum o pandemiji“, kazao je Ghebreyesus u izjavi.

Stručnjaci su oprezni kada je riječ o napretku koji će biti ostvaren, u svjetlu oštrog protivljenja u vezi spornih pitanja poput podjele podataka.

Ipak, ima nade, kažu neki analitičari, jer se predstavnici država uglavnom slažu da postoji potreba za planom u slučaju naredne pandemije.

„Ako ništa ne proistekne iz WHA (skupštine), bit će to ogromna propuštena prilika“, The Assocaited Pressu je kazao Yuan Qiong Hu, viši pravni savjetnik u organizaciji Ljekari bez granica (MSF).

„Ako ne dogovore jasnu mapu puta, kako će završiti proces?“

Izvor: Al Jazeera i agencije

Reklama