Južnoafrikanci izašli na najneizvjesnije izbore od ukidanja aparthejda

Pravo glasa ima 27 miliona Južnoafrikanaca, a na raspolaganju im je više od 23.000 biračkih mjesta koja će biti otvorena do 21:00.

Izborna komisija ima sedam dana vremena za objavu konačnih rezultata (EPA-EFE/Kim Ludbrook)

Južnoafrikanci su u srijedu počeli glasati na najneizvjesnijim izborima od ukidanja aparthejda, nakon što su ankete pokazale da će Afrički nacionalni kongres (ANC) izgubiti parlamentarnu većinu nakon 30 godina na vlasti.

Birališta su otvorena u sedam sati ujutro, a na nekima su stvoreni dugi redovi, uključujući i Osnovnu školu Hitekani u Sowetu kod Johannesburga, gdje će tokom dana glasati i predsjednik Cyril Ramaphosa, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Pravo glasa ima 27 miliona Južnoafrikanaca. Na raspolaganju im je više od 23.000 biračkih mjesta koja će biti otvorena do 21:00.

Glasači će birati lokalne skupštine u svakoj od devet pokrajina u Južnoafričkoj Republici te novi nacionalni parlament koji onda bira sljedećeg predsjednika.

‘Izgubljena vjera’

Shivambu Yuza Patric, 48-godišnji zaštitar, došao je nakon noćne smjene ravno na biralište. Rekao je da na prošlim izborima nije glasao jer je izgubio vjeru u ANC, ali se nada da će ovi izbori donijeti promjenu.

“ANC ništa nije učinio za ljude”, rekao je i dodao da će odlučiti u posljednji tren za koga će glasati, ali da naginje manjoj opozicijskoj stranci ActionSA.

Predvođen Nelsonom Mandelom, ANC je uvjerljivo osvojio vlast na prvim višerasnim izborima 1994. godine.

ANC tri decenije živi na ostavštini oslobađanja crne većine od sistema aparthejda koji im je oduzeo zemlju, držao ih u siromaštvu te im zabranjivao kretanje većinom države. Prvih godina na vlasti Kongres je počeo ispravljati te nepravde, šireći snabdijevanje električnom energijom i pitkom vodom te poboljšavajući stambeni status miliona stanovnika.

Međutim, raširena korupcija i nekompetentnost ugrozile su te uspjehe i Južnoafrikanci danas izlaze na izbore u trenutku velikog nezadovoljstva stanovništva zbog velikog porasta kriminala, redukcija struje, nezaposlenosti i korupcije koji prijete kraju političke dominacije ANC-a.

Zabrane

Ankete pokazuju da bi podrška toj stranci mogla pasti na rekordno niskih 40 posto, u poređenju s 2019. kad je dobila 57,5 posto glasova. Ako padne ispod 50 posto, ANC će o formiranju vlade morati pregovarati s jednom ili više manjih stranaka, što bi za mladu demokratiju, koja je u potpunosti pod dominacijom samo jedne stranke, moglo značiti veliko iskušenje. Međutim, ANC bi još mogao osvojiti najveći broj glasova čime bi Ramaphosa ostao na čelu države. Ako stranka osvoji manji broj glasova od očekivanog, nije nemoguće da će njegov položaj biti ugrožen zbog unutrašnjih previranja.

Među opozicijskim strankama koje se bore za vlast je pro-poduzetnička stranka Demokratski savez (DA) koja je 2019. godine bila druga po broju osvojenih glasova i koja je potom stvorila savez s nekoliko manjih stranaka kako bi proširila svoju biračku bazu.

Bivšem predsjedniku Južnoafričke Republike Jacobu Zumi zabranjena je kandidatura na ovim parlamentarnim izborima, ali on nije digao ruke od izbora i snažno podržava novu stranku Mkhonto we Sizwe (MK), nazvanu po nekadašnjem oružanom krilu ANC-a.

Zuma je 2018. godine bio primoran napustiti predsjednički položaj nakon niza skandala, ali i dalje ima značajan utjecaj, posebno u svojoj rodnoj pokrajini KwaZulu-Natal.

Djelomični rezultati bi se trebali početi objavljivati nekoliko sati nakon zatvaranja birališta. Izborna komisija ima sedam dana vremena za objavu konačnih rezultata.

Izvor: Agencije