FP: Može li američko-kineska vojna dežurna linija zaustaviti silaznu spiralu?

Novi komunikacijski kanali između supersila ulijevaju nadu, kaže James Crabtree, kolumnista Foreign Policyja.

Kineski predsjednik Xi Jinping i američki predsjednik Joe Biden ( Kevin Lamarque / File Photo / Reuters)

Možda nije potpuni detant (franc. smanjenje napetosti), ali Kina i SAD ulaze u novi, uvjetno pozitivni diplomatski momenat. Novi kanali komunikacije izgleda stabiliziraju uzajamnu silaznu spiralu između ove dvije supersile koja je prijetila da ih gurne prema neizbježnom sukobu. Najnoviji kanal koji se treba ponovo otvoriti vjerovatno će biti u funkciji idući mjesec, kada se američki ministar odbrane Lloyd Austin treba sresti sa svojim kineskim kolegom, Dong Junom, prvi put na IISS-ovom sigurnosnom samitu poznatom pod nazivom Shangri La dijalog u Singapuru. Američko-kineske pripremne diskusije za ovaj sastanak dešavale su se tokom proteklih sedmica, iako su odnosi i dalje zategnuti, piše James Crabtree u tekstu objavljenom na Foreign Policyju.

Možda su značajniji izgledi za novi komunikacijski kanal, naime između šefova američke Indo-pacifičke komande (INDOPACOM) i Istočne kineske komande. Ukoliko bi Peking i Washington ratovali oko Tajvana, ove dvije ličnosti bi predvodile vojne operacije za pomenute strane. Vojni sastanak između njih dvojice vjerovatno neće proizvesti velike diplomatske rezultate. Ali, činjenica da bi se mogao uopće dogoditi, predstavlja pozitivan razvoj događaja, i, s obzirom na godine ledene tišine, donekle iznenađujući, dodaje.

Podsjeća da se proteklih godina ova singapurska konferencija pretvorila u “termometar” za kinesko-američku konkurenciju, slično kao što Sigurnosna konferencija u Minhenu mjeri puls odnosa Zapada i Rusije. Dva prethodna Shangri La dijaloga održana su u atmosferi sve lošijih kinesko-američkih odnosa, potaknutih incidentima poput fijaska s balonom početkom 2022. Ministri odbrane iz Kine i SAD-a nisu se sreli jedan na jedan u 2023, zadovoljavajući se površnim rukovanjem na večeri.

“Ove godine će atmosfera biti drugačija. Kinesko-američki odnosi su se poboljšali tokom proteklih 12 mjeseci, iako sa opasno loše osnove, pa će se ova dvojica ministara vjerovatno suzdržati od upotrebe svojih govora za eskalaciju tenzija. (Zanimljiv podatak: do prošle godine, ja sam predvodio tim u Singapuru koji organizuje ovaj događaj.)”, piše Crabtree.

Umjesto toga, dodaje, ovogodišnji fokus u Singapuru bit će na jugoistočnoj Aziji, s obzirom na nedavne sukobe na Drugom Thomasovom sprudu u Južnom kineskim moru.

“Ovdje je kineska obalska straža iskoristila vodene topove protiv filipinskih brodova koji su pokušali snabdijevati Sierra Madre, brod iz doba Drugog svjetskog rata koji je Manila nasukala na grebenu prije više od dvije decenije. Sam greben se nalazi unutar priznate filipinske ekskluzivne ekonomske zone, ali je isto tako unutar kineskih proširenih pretenzija nad većim dijelom regije poznatih kao „linije s devet crtica“. Jasno je da je filipinski predsjednik Ferdinand Marcos Jr, koji će se obratiti na konferenciji, iznerviran postupcima Kine. Ali mu smetaju i njegovi susjedi u jugoistočnoj Aziji. Neki od njih se također suočavaju s kineskim upadima, ali se isuviše boje Kine da bi Manili pružili podršku”, navodi.

Novi vojni kanal

Dodaje da će iza kulisa, međutim, pažnja biti usmjerena na razvoj vojne dinamike između SAD-a i Kine – i na mogući novi vojni komunikacijski kanal posebno. Ideja o direktnoj vezi između INDOPACOM-a i Narodne oslobodilačke vojske dugo je u razradi. Na sastanku u novembru 2023 u Woodsideu, u Kaliforniji, američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping složili su se da bi ta veza trebala biti uspostavljena. Admiral američke mornarice John Aquilino, koji je nedavno odstupio s mjesta šefa INDOPACOM-a, tada je pokušao nekoliko puta da je uspostavi. Na njegovu očitu frustraciju, kineska vojska nikada nije odgovorila na njegove zahtjeve.

To bi se sada moglo promijeniti, smatra Crabtree. Aquilinov nasljednik, admiral američke mornarice Samuel Paparo, preuzeo je dužnost prošli mjesec. Dolazak novog zapovjednika, u kombinaciji sa predstojećim sastankom ministara odbrane u Singapuru, trebao bi stvoriti prostor za početak vojnog dijaloga na visokom novu. Još nije jasno koji će format ovaj dijalog poprimiti, čak ni ko će biti kineski sagovornik.

Ovog mjeseca, pomoćnik američkog ministra odbrane Ely Ratner, razgovarao je sa svojim kolegom, general-majorom Li Binom iz Kineske centralne vojne komisije. Prema američkom zapisu o razgovoru, Ratner je predložio da se u redovnim pozivima uključe i komandanti kineske Južne i Istočne komade. Ali, ako ima samo jedan kanal, SAD se nada da će to biti s kineskim zapovjednikom Istočne komande, koji vodi njegovu vojsku u ključnim područjima oko Tajvana, a ne zapovjednikom Južne komande, koji se fokusira na Južno kinesko more.

Tokom proteklih godina, komunikacija između američke i kineske vojske bila je slaba do nepostojeća. Aquilino jeste razgovarao sa kineskim zvaničnicima na sastanku na Fijiju 2023. Osim toga, održan je i sastanak na niskom nivou početkom aprila, kada su predstavnici kineske vojske putovali na Havaje da se sastanu sa kolegama iz INDOPACOM-a za ono što se zove radna grupa Vojnog pomorskog konsultativnog sporazuma, tehnička grupa za raspravu o operativnoj sigurnosti. Sada je vjerovatno drugi takav sastanak u Kini. Ali, malo je bilo komunikacije na visokom nivou – a nije bilo nikakve između najvažnijih vojnih komandanata SAD-a i Kine u regiji.

“Novi vojni kanal bio bi značajan u široj slici, također, kao dio šireg raspona poboljšane komunikacije između Pekinga i Washingtona. Najvažniji kanal je i dalje između Bidena i Xija. U martu su njih dvojica održala dvosatni video poziv, koji je uslijedio nakon njihovog srdačnog susreta u Kaliforniji. Ovi sastanci visokog nivoa, zauzvrat su stvorili prostor za druge kanale na nivou vlade. Najnoviji je između američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana i kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija. Ali ima i drugih sastanaka, poput onog koji uključuje predstavnike ministarstava finansija i trgovine”, navodi se u tekstu Foreign Policyja.

Dodaje se kako postoje, naravno, i dobri razlozi za biti skeptičan kada je u pitanju to što novi vojni kanal može postići. Takozvane dežurne linije između vojski zvuče dobro na papiru, ali često u praksi bivaju bezuspješne. Autor Crabtree navodi i jedan noviji primjer: Marcos i Xi su 2023. pristali uspostaviti jednu takvu dežurnu liniju za rješavanje tenzija u Južnom kineskom moru. Ako takvo šta zaista postoji, nijedna strana je dosad nije upotrijebila. U martu, nedugo nakon još jedne pomorske eskalacije Kine, Marcos je upitan u intervjuu je li uspostavljena neka vrsta lične linije sa Xijem. „Ne još, plašim se“, kazao je.

Česti nesporazumi

Ističe da je potrebno prevazići dublje strukturalne izazove. Američka vojska je relativno decentralizovana i daje zapovjednicima kao što je Paparo ovlasti da donose odluke. Kineska vojska je mnogo više centralizovana, i važne odluke se donose u Pekingu. Komunikacija između ove dvije strane, stoga, često završi nesporazumom. Jednostavno rečeno, SAD želi iskoristiti bilateralne forume da raspravlja i rješava značajna pitanja. Kina ih često vidi više kao mehanizam da se žali na američko ponašanje. Za vrijeme nedavne posjete Kini, razgovarao sam sa penzionisanim višim kineskim vojnim zvaničnikom. „Amerikanci mogu održati sastanak i donijeti zaključke“, objasnio je zvaničnik tražeći da ostane anoniman. „Ali, naš sistem nije kao njihov. Sve što naš zvaničnik može reći je: ‘Hvala Vam. Prenijet ću Vaše bojazni Pekingu.'“

“Tu je i dodatni problem da Kina često teatralno otkazuje takve kanale kako bi signalizirala diplomatsko nezadovoljstvo, kao što je učinila nakon posjete predsjedavajuće Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu 2022. Cinično gledano, moguće je da Kina čak može biti zainteresovana za uspostavljanje vojnog kanala upravo zato što prijetnja otkazivanja Pekingu pruža utjecaj kada je nezadovoljan Washingtonom. Štaviše, nezgodna je stvarnost da će dežurne linije između ove dvije supersile najmanje funkcionisati kada su najpotrebnije – tokom stvarne krize – upravo zbog kineske tendencije da ih zatvori kada se odnosi pogoršaju”, navodi.

Na kraju ističe da je važno ne biti previše pesimističan.

“Istina, diplomatija i dijalog nisu univerzalni lijekovi, i svaki novi vojni kanal suočit će se sa znatnim problemima. Ali, lekcija od prošle godine je da oni isto tako mogu pomoći stabilizirati odnose. Ako ništa drugo, funkcionalan vojni kanal trebao bi pomoći da se izbjegnu greške i nesporazum, s obzirom da američka i kineska vojska rade sa nesavršenim informacijama. ‘Omogućit će nam da kažemo: ‘Evo kako mi to vidimo. Ovako nama to izgleda’, objasnio mi je viši zvaničnik u INDOPACOM-u pod uvjetom anonimnosti ranije ovog mjeseca. „A potom možemo pitati: ‘Je li to poruka koju nam zaista želite poslati?'”, piše Crabtree.

Na prošlogodišnjem Shangri La dijalogu, Austin je implicitno kritikovao Kinu jer je odbila učestvovati u direktnim pregovorima. „Za odgovorne odbrambene čelnike, pravo vrijeme za razgovor je uvijek“, kazao je.

“Izgleda da će se Austinu ispuniti želja jer Kina izgleda spremna ponovo razgovarati. Ne treba biti naivan u vezi postignuća takvog dijaloga. Dugoročna perspektiva za američko-kineske odnose ostaje sumorna. Ali, dok se dvije najmoćnije vojske približavaju, bilo kakva komunikacija definitivno je bolja od nikakve”. zaključuje Crabtree u članku objavljenom u Foreign Policyju.

Izvor: Agencije