‘Zid dronova’: Kako će izgledati arsenal NATO-a raspoređen na granici Rusije

Šest zemalja članica NATO-a složilo se da podigne ‘zid dronova’ za odbranu svojih granica od ‘provokacija’, šaljući jasnu poruku Moskvi.

Dronovi su postali ključni u modernim sukobima (Viacheslav Ratynskyi / Reuters)

Francuski list Le Parisien objavio je da je šest zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO), koje graniče s Rusijom, izrazilo želju za uspostavljanje zajedničkog odbrambenog sistema s ciljem suprotstavljanja prijetnjama Moskve. To će biti urađeno podizanjem odbrambenog “zida dronova”, kao dodatak ostalim fiksnim sistemima nadzora.

Na početku izvještaja, koji je napisao Leo Aguesse, postavljeno je pitanje: “Hoće li ta velika zračna barijera služiti za suprotstavljanje ruskom neprijateljstvu?”. Vlada Litvanije objavila je u petak da se šest zemalja članica NATO-a složilo da podignu “zid dronova” za odbranu svojih granica od “provokacija”. Ovim se želi poslati jasna poruka Moskvi, koja od početka rata u Ukrajini sve više prijeti nekoliko zemlja u regiji.

“To je nešto potpuno novo, zid dronova koji se proteže od Norveške do Poljske. Cilj je koristiti bespilotne letjelice i druge tehnologije za zaštitu naših granica”, izjavila je litvanska ministrica unutrašnjih poslova Agne Bilotaite nakon razgovora sa svojim kolegama iz drugih baltičkih država, Estonije i Latvije, kao i Finske, Norveške i Poljske.

“Ne radi se samo o fizičkoj infrastrukturi i sistemima nadzora, već i o dronovima i drugim tehnologijama za nadgledanje granica, zaštitu od provokacija neprijateljskih zemalja i sprečavanje krijumčarenja”, dodala je ministrica.

Bivši potpukovnik artiljerije Guillaume Ancel objašnjava da se fiksni sistemi za nadzor, poput kamera i radara, mogu brzo hakirati, stoga sistemi za detekciju kombiniraju različita sredstva odbrane. Oslanjaju na kombiniranu infrastrukturu, fiksnu i mobilnu, odnosno dronove.

Glavna prednost dronova, kako navodi autor, jeste njihova izdržljivost. General Olivier Passot kaže: ”Dronovi dizajnirani za letenje na srednjim visinama i velikim udaljenostima imaju autonomiju letenja do 48 sati bez zaustavljanja i omogućavaju pristup neprijateljskim i drugim teško dostupnim područjima.”

Jeftino praćenje 24 sata

U kontekstu zemalja koje graniče s Rusijom, bivši vojni pilot Xavier Tytelman objašnjava da je “jedna od mogućnosti raspoređivanje lakih bespilotnih letjelica (ISR) s trajanjem leta između 12 i 18 sati, koje bi se kretale naprijed-nazad duž granice te nadzirale šta se dešava s druge strane, sve do dubine od 30 kilometara”. Neki od njih mogu biti opremljeni radarima koji omogućavaju otkrivanje pokreta oklopnih vozila sa daljine.

Savjetnik za odbranu vjeruje da će ovaj sistem nadzora, čiji detalji još nisu poznati, osigurati “jeftin nadzor 24 sata dnevno”, a može se integrirati sa sistemima za presretanje zemlja-zrak, dronovima presretačima, pa čak i dronovima bombarderima.

Olivier Passot ne vidi preveliku korist od ovog sistema, te smatra da su zemaljski informacioni sistemi i radari mnogo pouzdaniji. Vjeruje da je veći interes u tome da se ova eskadrila dronova rasporedi iznad Baltičkog mora, gdje se radari nalaze samo na brodovima, zbog čega bi dronovi za patroliranje bili od koristi.

Izvor: Agencije

Reklama