Armenija vratila četiri pogranična sela Azerbejdžanu kao dio sporazuma

Armenija je vratila četiri pogranična sela Azerbejdžanu, što je ključni korak prema normalizaciji veza između historijskih rivala koji su vodili dva rata od raspada Sovjetskog saveza.

Armenska sigurnosna služba saopćila je u petak kako su njeni graničari “službeno” zauzeli nove položaje koji odražavaju sporazum o razgraničenju između dviju država, vraćajući sela Baghanis, Voskepar, Kirants i Berkaber.

Potvrđujući primopredaju, zamjenik premijera Azerbejdžana Šahin Mustafajev u međuvremenu je objavio da su graničari njegove države preuzeli kontrolu nad četiri naselja, koja su Azerbejdžancima poznata kao Baghanis Ajrum, Asagi Eskipara, Heyrimli i Kizilhacili.

Armenski premijer Nikol Pašinjan pristao je na taj potez u martu u sklopu napora da se osigura trajni mirovni sporazum između država. Dana 16. maja, Erevan i Baku ponovno su iscrtali 12,7 kilometara graničnog područja, odražavajući povratak četiri nenaseljena sela koja je Armenija zauzela 1990-ih.

Pašinjan je prošle sedmice opisao dogovor kao “vrlo važnu prekretnicu za dalje jačanje suvereniteta i nezavisnosti Armenije”.

Međutim, armenski stanovnici obližnjih naselja kažu da bi ih transfer mogao odsjeći od ostatka države i optužuju Pašinjana da je jednostrano dao teritoriju bez ikakvih garancija zauzvrat.

Premijerov potez pokrenuo je višesedmične antivladine proteste u Armeniji, sa hiljadama demonstranata predvođenih nadbiskupom Bagratom Galstanjanom optužujući ga za izdaju i tražeći njegovu ostavku.

Iako su naselja napuštena, smatraju se strateški važnima jer se nalaze blizu glavnog armenskog autoputa sjeverno prema granici s Gruzijom. Veliki dio armenske trgovine ide ovom cestom i ide do plinovoda kojim dobija plin iz Rusije.

Mirovni dogovor

Azerbejdžan je zahtijevao povratak sela kao uvjet za mirovni sporazum nakon više od tri desetljeća sukoba, uglavnom fokusiranog na regiju Nagorno-Karabah.

Tok situacije se dramatično promijenio u korist Azerbejdžana prošlog septembra kada su njegove snage izvele munjevitu ofanzivu kako bi povratile kontrolu nad Nagorno-Karabahom, gdje su etnički Armenci uživali de facto nezavisnost od sredine 1990-ih.

Gotovo cijela populacija od 100.000 ljudi pobjegla je u Armeniju u roku od nekoliko dana.

Ta je epizoda bila težak udarac Erevanu, ali je također uklonila dugogodišnji izvor neslaganja sa stola, utirući put za dogovor koji je dosad bio nedostižan.

Azerbejdžan i Armenija još imaju druge neriješene teritorijalne sporove, uglavnom fokusirane na enklave, pri čemu obje strane zahtijevaju da se druga strana odrekne kontrole ili omogući pristup njima.