SAD i neke evropske zemlje postavljaju uvjete za zvanično priznavanje Palestine

Bijela kuća je u srijedu saopćila da američki predsjednik Joe Biden vjeruje da se uspostavljanje palestinske države mora postići pregovorima, a ne priznavanjem od pojedinačnih strana.

Biden smatra da se uspostavljanje palestinske države mora postići pregovorima (Anadolija)

Sjedinjene Američke Države i neke evropske zemlje smatraju da je odluka o zvaničnom priznavanju nezavisne palestinske države neprikladna u ovo vrijeme i na ovaj način, nakon što su tri evropske zemlje donijele odluku da poduzmu ovaj korak.

Bijela kuća je u srijedu saopćila da američki predsjednik Joe Biden vjeruje da se uspostavljanje palestinske države mora postići pregovorima, a ne priznavanjem od pojedinačnih strana.

Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući rekao je da je predsjednik Biden snažan zagovornik rješenja o dvije države i da je to bio tokom cijele svoje karijere. Dodao je da smatra da se Država Palestina mora uspostaviti direktnim pregovorima između dvije strane, a ne priznavanjem od pojedinačnih strana.

Američki odgovor uslijedio je nakon što su Irska, Španija i Norveška objavile da će priznati palestinsku državu ovog mjeseca.

Portparol Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, odgovarajući na pitanje novinara o odluci nekih evropskih zemalja da priznaju Državu Palestinu, naglasio je da Berlin podržava rješenje izraelsko-palestinskog sukoba sa dvije države, ali putem dijaloga. „Nezavisna palestinska država ostaje čvrst cilj njemačke vanjske politike“, rekao je portparol na redovnoj konferenciji za novinare u Berlinu, dodajući da se taj cilj mora postići kroz dijalog.

Neprikladno vrijeme

Francuski ministar vanjskih poslova Stephane Sejourne rekao je da još nisu stečeni uslovi za priznavanje palestinske države, nakon što su druge evropske zemlje najavile takav korak u nadi da će unaprijediti mirovni proces u regiji. Sejourne je u saopćenju dodao da ovo nije simbolično pitanje ili vezano za političku poziciju, već diplomatsko oruđe kako bi se došlo do rješenja zasnovanog na tome da dvije države žive jedna uz drugu u miru i sigurnosti. Dodao je da Francuska smatra da su trenutno uslovi nepovoljni da bi ova odluka imala stvarni utjecaj na ovaj proces.

U postu na platformi X francuski ministar je rekao da je potvrdio svom izraelskom kolegi Israelu Katzu da su trenutno prioriteti Francuske oslobađanje talaca koji se drže u Gazi, među kojima su tri Francuza, zatim prekid vatre, ogromna humanitarna pomoć i dvije zemlje koje žive u miru i sigurnosti.

Stav Francuske je sličan stavu Ujedinjenog Kraljevstva jer je britanski ministar finansija Jeremy Hunt rekao da nije prikladno vrijeme da njegova zemlja prizna palestinsku državu. Međutim, istakao je da će London taj dosije držati „na razmatranju“ i da će prihvatiti ovaj korak kada bude služio mirovnom procesu.

Zvanično priznavanje

Nakon što su Irska, Norveška i Španija u srijedu ujutro objavile priznavanje Države Palestine, Ministarstvo vanjskih poslova Izraela odlučilo je opozvati ambasadore ove tri zemlje u Tel Avivu u znak protesta.

Prije ovoga, osam zemalja članica Evropske unije priznale su Državu Palestinu: Bugarska, Poljska, Češka, Rumunija, Slovačka, Mađarska, Južni Kipar i Švedska.

Priznavanjem od još tri evropske zemlje, broj zemalja koje su priznale Državu Palestinu porastao je na 147 zemalja od 193 države članice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Palestina je država posmatrač u Ujedinjenim nacijama, ali nije članica, prema rezoluciji Generalne skupštine UN-a od 29. novembra 2012. godine.

Izrael i njegov saveznik Sjedinjene Američke Države odbacuju priznavanje Države Palestine od strane pojedinačnih zemalja i protive se nastojanjima Palestine da dobije punopravno članstvo u Ujedinjenim nacijama umjesto statusa „države posmatrača, koja nije član“ koji je na snazi ​​od 2012. godine.

U aprilu je Washington iskoristio pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a na nacrt rezolucije u kojoj se preporučuje da UN prihvati članstvo palestinske države.

Priznavanje palestinske države od strane Norveške, Španije i Irske dolazi u vrijeme kada Izrael vodi rat u Gazi od 7. oktobra 2023. godine, u kojem je više od 115.000 mrtvih i ranjenih, većinom djece i žena.

Izvor: Al Jazeera