Macron stigao na razgovore u nemirima pogođenu Novu Kaledoniju

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u četvrtak da će policijska pojačanja ostati u Novoj Kaledoniji koliko god bude potrebno, nakon što je stigao na francuski pacifički otok s ciljem okončanja smrtonosnih nereda koji su izbili zbog sporne izborne reforme.

Šest osoba ubijeno je u neredima koji su za sobom ostavili opljačkane trgovine te zapaljene automobile i poslovne objekte od kada su počeli prije više od sedmicu.

“U nadolazećim satima i danima bit će zakazane velike nove operacije gdje je to potrebno, a republikanski poredak u cijelosti će biti ponovno uspostavljen jer drugog izbora nema”, rekao je Macron tokom sastanka s političkim i poslovnim čelnicima otoka, piše Reuters, prenosi Hina.

Tri referenduma o nezavisnosti

S obzirom na to da je na otoku vanredno stanje, Macron je rekao da će dodatno osiguranje od ukupno 3000 ljudi ostati čak i tokom Olimpijskih igara u Parizu, ako bude potrebno.

“Lično vjerujem da vanredno stanje ne bi trebalo biti produženo”, rekao je, dodajući da će ono biti ukinuto tek kada demonstranti uklone barikade s cesta.

Demonstranti se boje da će izborna reforma, koju su već usvojili zakonodavci u matičnoj Francuskoj udaljenoj oko 16.000 kilometara, razrijediti glasove autohtonih Kanaka, koji čine 40 posto populacije otoka od 270.000 ljudi i otežati prolazak bilo kojeg budućeg referenduma o nezavisnosti.

Na sva tri referenduma o nezavisnosti, održana 2018, 2020. i 2021. godine stanovnici su glasali za ostanak u sastavu Francuske. Ali pokret za nezavisnost bojkotovao je posljednje glasanje i najavio da ne namjerava prihvatiti rezultate.

S obzirom na to da je riječ o ustavnoj reformi, za njeno usvajanje potreban je sastanak oba doma parlamenta, a Macron tek treba najaviti datum za to.

Politički čelnici autohtonih Kanaka pridružili su se sastanku s Macronom, uključujući predsjednika Vlade Nove Kaledonije Louisa Mapoua i predsjednika njenog Kongresa Rocha Wamytana, koji je bio potpisnik Sporazuma iz Noumee iz 1998. koji je okončao desetljeće nasilja i zacrtao put do postepene autonomije.

Francuska anektirala Novu Kaledoniju 1853.

Macron je rekao da je cilj sastanka, koji uključuje i francuske lojaliste, bio vratiti sve strane za stol.

Macron je ranije u četvrtak rekao novinarima da će povratak miru i sigurnosti biti glavni prioriteti njegovog putovanja te da će se pozabaviti najosjetljivijim političkim pitanjima Nove Kaledonije.

Saradnici kažu da Macron nema unaprijed smišljen plan i da će razgovarati sa svim stranama o obnovi nakon nereda, kao i o politici, ali je malo vjerovatno da će žuriti s bilo kojom važnom odlukom.

Francuska je anektirala Novu Kaledoniju 1853. i koloniji dala status prekomorskog teritorija 1946. Treći je svjetski rudnik nikla, ali sektor je u krizi i svaki peti stanovnik živi ispod praga siromaštva.

Hiljade turista ostale su zarobljene zbog nemira, a Francuska, Australija i Novi Zeland organiziraju letove kako bi evakuisali ljude.