Otočne države dobile historijski klimatski slučaj na sudu za Svjetske okeane

Svjetski sud presudio da zemlje moraju zaštititi okeane smanjenjem emisija fosilnih goriva dok se otočne države bore za opstanak.

Vanuatu, jednu od zemalja koja je pokrenula slučaj, pogodila su dva ciklona kategorije 4 unutar 24 sata u martu prošle godine [Nick Perry/AP]

Devet malih otočnih država dobilo je historijski slučaj klimatskih promjena na Međunarodnom sudu za pravo mora (ITLOS), koji je presudio da sve potpisnice ugovora Ujedinjenih naroda o morskim aktivnostima moraju učiniti više kako bi zaštitile svjetske okeane od klimatskih promjena.

Tribunal je utvrdio (PDF) da se odgovornost potpisnica UN-ove Konvencije o pravu mora za sprečavanje onečišćenja mora proteže i na emisije stakleničkih plinova, koji štete okeanima mijenjajući zemljinu atmosferu.

Otočne države zatražile su od suda da pojasni šta se prema konvenciji smatra onečišćenjem mora, usred porasta okeana, visokih temperatura okeana i zakiseljavanja okeana uzrokovanog fosilnim gorivima i drugim emisijama stakleničkih plinova.

Gaston Browne, premijer Antigve i Barbude, jedne od zemalja koja je pokrenula slučaj, rekao je da se male otočne nacije “bore za opstanak” zbog emisija velikih zagađivača.

“Neki će postati nenastanjivi u bliskoj budućnosti zbog neuspjeha u smanjenju emisija stakleničkih plinova”, rekao je. “Zahtijevamo da veliki zagađivači poštuju međunarodno pravo i zaustave katastrofalnu štetu protiv nas prije nego što bude prekasno.”

Konvencija iz 1994, koju je potpisalo 169 zemalja, već pruža pravni temelj za zemlje za zaštitu morskog okoliša od zagađujućih tvari, uključujući naftu iz brodova, ali odluka suda priznaje da atmosferske emisije, također, štete okeanima.

Tribunal je presudio da države imaju obavezu djelovati, ističući “visoke rizike ozbiljne i nepovratne štete morskom okolišu”.

Komisija malih otočnih država za klimatske promjene i međunarodno pravo (COSIS), koja je pokrenula slučaj u ime devet zemalja, pozdravila je savjetodavno mišljenje svjetskog suda kao “ogromnu pravnu pobjedu”.

“Sud je ušao u historiju dajući prvo savjetodavno mišljenje o klimatskim promjenama i okeanima”, rekao je COSIS.

Plesači iz Matavai Pacific Cultural Arts Centera na skupu posvećenom klimatskim promjenama u Sydneyju u Australiji [Dan Himbrechts/EPA-EFE]

Otočne zemlje desetljećima su se borile za odlučnije djelovanje u vezi s klimatskim promjenama i borile su se protiv dezinformacija koje šire kompanije za proizvodnju fosilnih goriva.

Devet država koje su se pridružile slučaju COSIS su Antigva i Barbuda, Niue, Palau, St Kitts i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Tuvalu i Vanuatu, koje su prošle godine doživjele dvije oluje 4. kategorije unutar 24 sata.

Osim jačih i češćih oluja, otočne države se, također, suočavaju s postupnijim promjenama uzrokovanim klimatskim promjenama, kao što je gubitak povrtnjaka kada se slana morska voda pomiješa s podzemnom.

Eselealofa Apinelu, predstavnica južnopacifičkog otoka Tuvalu, rekla je da ovo mišljenje jasno pokazuje da su sve države zakonski obavezne zaštititi morski okoliš i druge države od egzistencijalnih prijetnji klimatskih promjena.

Nazvala je to “važnim prvim korakom u pozivanju velikih zagađivača na odgovornost”.

Ribarski brodovi granama skupljaju naftu u vodama Chandeleur Sounda nakon izlijevanja nafte BP-a Deepwater Horizon 2010. [Eric Gay/AP]

Slučaj ITLOS samo je jedan od nekoliko tekućih međunarodnih napora za rješavanje pitanja koja fosilna goriva zagađuju okeane.

Prljava goriva koja koriste teretni brodovi su pod pojačanim nadzorom Međunarodne pomorske organizacije (IMO), dok će se planirani Globalni sporazum o plastici baviti plastikom i onečišćenjem mikroplastikom.

Izvor: Al Jazeera