Ukrajina zapošljava žene u željezarama da nadoknadi nedostatak muške radne snage

Fabrika je ranije zapošljavala radnice uglavnom na administrativnim poslovima, ali sada sve više preuzimaju uloge koje zahtijevaju veći fizički napor.

Raste potreba za zapošljavanjem žena u čeličanama u Ukrajini nakon što su muškarci pozvani na ratišta (Shutterstock)

Piše: Ahmed Gouda

Rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine doveo je do toga da se poveća potreba za angažiranjem Ukrajinki u željezarama i čeličanama, s obzirom na nedostatak muške radne snage nakon što se većina njih pridružila vojsci.

Britanski list The Financial Times objavio je u nedjelju da je kompanija ArcelorMittal, najveći proizvođač čelika na svijetu, izgubila gotovo 3500 svojih muških radnika u Ukrajini otkako je počeo rat u februaru 2022. godine. Ove godine će vjerovatno ostati bez još radnika od ukupno 18.000 zaposlenih.

Menadžeri Arcelor Mittala u gradu Kryvyi Rih, rodnom gradu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kažu da je “zapošljavanje većeg broja radnica postalo pitanje opstanka za kompaniju”.

Žene u narandžastim radnim odijelima

U nastojanju da privuče što veći broj žena da rade u njenim pogonima, kompanija je postavila ogromne bilborde po gradu na kojima su prikazane žene u narandžastim radnim odijelima, sa sloganima poput “Dame stvarno vode stvari ovdje!”

Izvršni direktor kompanije Mauro Longobardo izjavio je za britanski list: “Ako se nastavi mobilizacija u zemlji, nećemo imati dovoljno zaposlenika za rad. Ovdje govorimo o postojanju kompanije.”

”Pokušavamo razbiti paradigmu da samo muškarci mogu raditi neke specifične poslove”, dodao je Longobardo.

Objasnio je da je strategija zapošljavanja žena djelomično bila usmjerena na to da se nađe zamjena za muškarce koji su mobilizirani za rat, pored toga da su se hiljade radnika preselile u sigurnije dijelove zemlje, ali je također započela jer je postalo jako teško zaposliti muškarce.

Fabrika je ranije zapošljavala radnice uglavnom na administrativnim poslovima, ali sada sve više preuzimaju uloge koje zahtijevaju veći fizički napor.

Olha Vakulenko (30 godina) pridružila se prije šest mjeseci kako bi radila na teškim mašinama za izradu ogromnih šipki i zupčanika, a jedina je žena u svojoj porodici koja to radi.

Nekadašnja nastavnica fizike Yulia Shshkyna (33 godine) također se prije pet mjeseci pridružila uposlenicama u ovoj fabrici i sada se školuje za inženjerku.

Fabrika je bazen za regrutaciju u vojsku

Kako bi radili u fabrici ArcelorMittal, zakon obavezuje muške zaposlenike da se prvo prijave u urede za vojnu regrutaciju, što odvraća mnoge potencijalne kandidate. Fabrika je tako postala stalni regrutacijski bazen za vojsku, a najtraženiji su mašinovođe, električari i mehaničari.

Osobe zadužene za regrutaciju također su počele stajati na ulazu u fabriku prilikom završetka radnih smjena, što je navelo pojedine zaposlenike da se vrate kući, rekao je Longobardo.

Dodao je da je fabrika bila prisiljena smanjiti proizvodnju zbog poteškoća u popunjavanju upražnjenih radnih mjesta, što se odrazilo i na proizvodnju čelika koji se koristi za zaštitu energetskih objekata od ruskih zračnih napada.

“Smanjenje proizvodnje također je dovelo do smanjenja dobiti i smanjenja poreznih prihoda za vladu. Trenutno dobijam samo upite od kandidatkinja o 76 slobodnih radnih mjesta”, rekao je Yevhen Hrechanyi, direktor Odjela za popravke teške opreme u fabrici.

“Bio sam prisiljen primati žene da rade u fabrici oko godinu i po dana. Vidim da se situacija neće popraviti u narednih nekoliko godina. Čak i ako se rat završi, i dalje će biti teško”, dodao je. Smatra da postoje sličnosti s Drugim svjetskim ratom, kada je ubijeno 350 radnika fabrike, dodajući da su bile potrebne godine da se uspostavi ravnoteža u rodnom jazu.

Od 2022. godine blizu 150 radnika fabrike je ubijeno, a 38 se vodi kao nestalo. ”Napišemo barem jednu osmrtnicu svake sedmice”, rekla je Tetiana Filiaeva, glavna urednica fabričkog lista Metalurg.

Očekuje se da će ukrajinska vlada objaviti mjere koje će pomoći poduzećima da bolje upravljaju mobilizacijom. Zamjenik ukrajinskog ministra ekonomije Ihor Fomenko rekao je da vlada radi na uvođenju promjena u sistemu koji trenutno izuzima od mobilizacije neke zaposlenike iz poduzeća koja se smatraju strateški važnim.

Sa svoje strane, Mykhailo Nepran, čelnik Ukrajinskog trgovačkog udruženja, rekao je da u industrijama u kojima dominira muška radna snaga ”postoje rizici i problemi za poduzeća. Svaki posao koji uključuje muškarce sada je u opasnosti i pati”.

“Potrebno je prilagoditi politiku kako bi se barem spasila poduzeća koja generiraju sredstva za državni budžet. U prosjeku, 10-15 posto zaposlenih u kompanijama služi u oružanim snagama”, rekla je Anna Derevyanko, voditeljica Evropskog poslovnog udruženja (EBA) u Ukrajini.

Ukrajina troši gotovo sve svoje domaće prihode na osnovne tekuće troškove vojske, uključujući plaće, uniforme, hranu i stanovanje, dok se njeni nevojni troškovi financiraju iz zapadnih zajmova i pomoći.

Kampanja za regrutaciju omladine

Ukrajina je 17. avgusta pozvala sve svoje vojno sposobne građane da ažuriraju svoje lične podatke u vojnim uredima, kako bi “savladali svoj strah” od odlaska u rat.

Nekoliko dana prije toga, ukrajinski predsjednik je potpisao dekret kojim se smjenjuju svi voditelji ureda za novačenje u regijama, nakon što je istraga širom zemlje otkrila desetke slučajeva povezanih s korupcijom i prekršajima.

Ovakvi potezi uslijedili su nakon saopćenja ukrajinskih vlasti krajem jula prošle godine da je uhapšen bivši vojni povjerenik koji je vodio proces mobilizacije zbog sumnje da je kupio vilu u Španiji za četiri miliona eura tokom rata s Rusijom.

U tom kontekstu, zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hanna Maliar rekla je da se kampanja novačenja mladih oslanja na video snimke visoke produkcije i fotografije istaknutih vojnika koji iznose svoja iskustva u prevladavanju straha.

”Svi smo mi ljudska bića i svi prevazilazimo taj strah”, dodaje Maliar. ”Neće biti automatski mobilizirani u vojsku svi oni koji ažuriraju svoje lične podatke i neće svi završiti u zoni borbenih dejstava”, izjavila je.

U februaru 2022. godine Zelenski je proglasio opću mobilizaciju kako bi se suprotstavilo ruskim snagama, a poziv je bio upućen rezervnim vojnicima u dobi od 18 do 60 godina.

Izvor: Al Jazeera