Od Vijetnama do Gaze: Univerzitet Columbia je stoljećima uporište studentskog pokreta

Prije više od 50 godina univerzitet je bio lider u studentskim demonstracijama protiv rasizma i diskriminacije te žarište protesta protiv rata u Vijetnamu.

Palestinska zastava koju je podigao student na protestima na Univerzitetu Columbia ( EPA-EFE/STEPHANI SPINDEL)

Univerzitet Columbia se odnedavno pojavio kao poprište studentskog pokreta koji se protivi izraelskom ratu u Gazi, a i ranije je bio centar protesta poput onih protiv rata u Vijetnamu (1954-1975) i rasizma u Sjedinjenim Američkim Državama.

Osim što je univerzitet, s kojeg su pokrenute demonstracije podrške Palestini koje su se u posljednje vrijeme proširile na druge univerzitete u Sjedinjenim Američkim Državama i širom svijeta, Univerzitet Columbia ističe se po svojoj historiji obilježenoj studentskim demonstracijama.

Prije više od 50 godina bio je lider u studentskim demonstracijama protiv rasizma i diskriminacije te žarište protesta protiv rata u Vijetnamu.

Godine 1968. studenti na Univerzitetu Columbia organizirali su demonstracije u znak protesta zbog veza njihove univerzitetske administracije s Institutom za analizu odbrane (IDA), za koji se navodi da je u saradnji s vladom proveo vojna istraživanja o oružju korištenom u Vijetnamskom ratu.

Demonstracije i eskalacija

Prvog dana demonstracija 23. aprila 1968. godine, uz učešće gotovo 300 ljudi, studenti su počeli protestirati u kampusu, tražeći prekid rata u Vijetnamu i obustavu učešća u vojnim istraživanjima.

Demonstracije su se zatim proširile i na protest protiv rasne diskriminacije, kada su studenti ušli u fiskulturnu salu koja se trebala izgraditi u blizini Morningside Parka u New Yorku, kako bi izvršili pritisak na upravu univerziteta da zaustavi njenu izgradnju, jer je nosila obrise rasizma.

Kao što se dogodilo u demonstracijama koje su održane ove godine u znak podrške Palestini, studenti su 1968. zauzeli akademsku zgradu Hamilton Hall u kampusu, ostali tamo nekoliko dana i nastavili svoje proteste u još četiri zgrade.

Nakon toga je uprava univerziteta zatražila pomoć njujorške policije, koja se sukobila sa studentima, što je dovelo do hapšenja više od 700 i ranjavanja oko 150 studenata.

Na sličan način kao što se dogodilo i prije 56 godina, studenti na Univerzitetu Columbia, sredinom aprila ove godine, postavili su šatore u kampusu u znak podrške Palestini i upali u zgradu Hamilton Hall.

Dok je 108 studenata uhapšeno prvog dana kada je policija pozvana u kampus, studentske demonstracije su se za kratko vrijeme proširile na druge univerzitete u Sjedinjenim Američkim Državama.

Studenti koji protestuju zahtijevaju da njihove univerzitetske uprave prekinu investicije u Izrael i okončaju genocid u Gazi.

Historija obilježena protestima

Govoreći o prijašnjim i sadašnjim protestima na Univerzitetu Columbia, Neslihan Senocak, turska akademska profesorica na Odsjeku za historiju na pomenutom univerzitetu, rekla je da je kroz historiju univerzitet bio poprište protesta.

Izjavila je: “Gotovo svake godine organiziraju se protesti o pitanjima kao što su prava žena i prava Afroamerikanaca, posebno nakon smrti građanina afričkog porijekla Georgea Floyda tokom hapšenja 2020. godine”.

Napomenula je da se demonstracije podrške Palestini u kampusu održavaju od 7. oktobra 2023. godine, a učešće u njima se povećalo intenziviranjem izraelskih napada na Pojas Gaze i poteškoćama kod dostave humanitarne pomoći u tu regiju.

Što se tiče detalja o nedavnim događajima na univerzitetu, Senocak je rekla: “U noći kada je policija pozvana u kampus, studentima na Univerzitetu Columbia nije bilo dozvoljeno da napuštaju svoje sobe u studentskim domovima, a i profesori su, također, bili spriječeni da napuste stambene zgrade”.

Napomenula je da je policija 18. aprila uhapsila 108 studenata te uklonila šatore koje su studenti postavili u dvorištu univerziteta, pa su ih studenti nakon odlaska policije ponovno podigli.

Kazala je da su kasnije, 26. aprila, stotine policajaca ušle u kampus univerziteta i pohapsile studente.

“Vrlo rijetko se poziva policija u univerzitetske kampuse u Sjedinjenim Američkim Državama”, kaže ona.

Pritisak Kongresa

Navodi da uprava univerziteta “želi da podigne ozbiljne optužbe” protiv uhapšenih studenata i da većina ovih studenata mogu dobiti kazne kao što su suspenzija ili čak isključenje sa univerziteta.

Objasnila je da na administraciju univerziteta pritisak vrši Američki kongres, republikanci ili demokrate.

Kaže da je jedna od razlika između protesta 1968. i ovogodišnjih u ročištima za pritvorene studente, te naglašava da je studentima trenutno zabranjeno da na ročišta dovode advokate.

Dodala je da je situacija na protestima 1968. godine bila drugačija, jer su studenti u to vrijeme imali pravo da traže pomoć advokata.

Profesorica Eleanor Stein, predavač iz područja klimatskih promjena i ljudskih prava na Državnom univerzitetu u New Yorku, rekla je: “Ključni element na Univerzitetu Columbia 1968. i danas je da studenti zauzimaju stav o najvećem moralnom pitanju njihovog vremena”.

Dodala je: “U moje vrijeme radilo se o Vijetnamu i rasizmu, a danas je to okupacija Gaze i genocid”.

Demonstracije i rezultati

Što se tiče njenog učešća u protestima 1968. godine, Stein spominje da se pridružila protestnim okupljanjima u Hamilton Hallu, te da su u dvorani ostali oko sedam dana, dok su studenti nastavili s protestima u četiri zgrade u univerzitetskom kampusu.

Objasnila je da je policija 30. aprila ujutro pozvana u kampus, kada je u toj akciji uhapšeno više od 700 studenata, a povrijeđeno njih oko 150.

Dodala je: “Demonstracije se nisu završile hapšenjima, naprotiv, pojačale su se, kao što je to i danas slučaj”.

Stein smatra da su “demonstracije imale pozitivne rezultate”, navodeći da fiskulturna sala koja je planirana da bude izgrađena u Morningside Parku nikada nije izgrađena.

Stein je navela da postoje “pokušaji da se ušutka” podrška studenata i profesora Palestini.

Nastavila je: “Pokušaj nasilnog zaustavljanja podrške Palestini počeo je mnogo prije nego što je policija ušla u univerzitetski kampus, a događaji su se razvijali prirodno i širili, jednostavno zato što možete udaljiti studenta ili ga izbaciti sa fakulteta, ali ne možete protjerati ideju”.

Stein je ukazala na veliki broj uništenih obrazovnih institucija u Gazi te na studente i akademike koji su izgubili živote.

Dodala je: “Da je univerzitet u Izraelu, ili Francuskoj, ili bilo gdje drugdje u svijetu uništen u sukobu, došlo bi do ogromne reakcije akademika širom svijeta, uključujući i Sjedinjene Američke Države, ali kada je Gaza u pitanju, vlada muk. To je neoprostivo”.

Izvor: Agencije

Reklama