Ebrahim Raisi poginuo u helikopterskoj nesreći u 64. godini

Iranski predsjednik putovao je helikopterom iz pokrajine Istočni Azerbejdžan kada se letjelica srušila u šumovito područje.

Ebrahim Raisi izabran je za predsjednika Irana 2021. godine, nakon što je predvodio pravosuđe i druge najviše službe (Vahid Salemi/AP Photo) (AP)

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi poginuo je u padu helikoptera u planinskom i šumovitom području zemlje usljed loših vremenskih uslova.

Ovaj 63-godišnjak, koji je predstavljao konzervativne i tvrdokorne frakcije u iranskoj politici, bio je predsjednik gotovo tri godine i činilo se da je na putu da se kandidira za reizbor sljedeće godine.

Bivši vrhovni sudija Raisi je bio hvaljen kao potencijalni nasljednik ajatolaha Alija Khameneija, 85-godišnjeg vrhovnog vođe Irana.

Raisi je rođen u Mashhadu u sjeveroistočnom Iranu, vjerskom središtu šiitskih muslimana. Prošao je vjersko obrazovanje i obučavao se u Qomu, studirajući pod vodstvom istaknutih učenjaka, uključujući Khameneija.

Također, kao i vrhovni vođa, nosio je crni turban, koji je označavao da je sayyid – potomak poslanika Muhameda.

Raisi je stekao iskustvo kao tužitelj u više jurisdikcija prije nego što je 1985. došao u Teheran. Upravo je u glavnom gradu, prema organizacijama za ljudska prava, bio dio Odbora sudija koji su nadzirali pogubljenja političkih zatvorenika.

Pokojni predsjednik bio je dugogodišnji član Skupštine stručnjaka, tijela koje ima zadatak izabrati zamjenu za vrhovnog poglavara u slučaju njegove smrti.

Postao je glavni državni tužitelj 2014. na dvije godine, kada ga je Khamenei imenovao da vodi Astan Quds Razavi. Dobrotvorni fond ima milijarde dolara imovine i čuvar je svetišta imama Reze, osmog šiitskog imama.

Raisi se prvobitno kandidirao za predsjednika 2017, neuspješno se suprotstavljajući ponovnom izboru bivšeg predsjednika Hassana Rouhanija, koji je predstavljao centristički i umjereni tabor.

Nakon kratke pauze, Raisi je dospio na naslovnice kao novi šef iranskog pravosudnog sistema, kojeg je imenovao Khamenei 2019. Predstavljao se kao branitelj pravde i borac protiv korupcije te je mnogo putovao iranskim pokrajinama kako bi pridobio podršku javnosti.

Raisi je postao predsjednik 2021. usred slabog odaziva birača i velike diskvalifikacije reformističkih i umjerenih kandidata, te se činilo da je osigurao čvrstu osnovu za ponovni izbor.

Kao i drugim najvišim iranskim dužnosnicima, njegova najoštrija retorika bila je rezervirana za Izrael i Sjedinjene Američke Države, a zatim njihove zapadne saveznike.

Raisi je održao mnogo govora od početka rata u Gazi u oktobru kako bi osudio “genocid” i “masakre” koje je Izrael počinio nad Palestincima, te je pozivao međunarodnu zajednicu da intervenira.

Obećao je osvetu protiv Izraela nakon što je sravnio zgradu Teheranskog konzulata u Siriji i ubio sedam pripadnika Islamske revolucionarne garde (IRGC), uključujući dva generala.

Pozdravio je odgovor Irana, koji je lansirao stotine bespilotnih letjelica i projektila na Izrael, od kojih je većinu oborila koalicija izraelskih saveznika – ali Iran tvrdi da je postigao uspjeh.

Raisi je bio neprijateljski nastrojen prema iranskom nuklearnom sporazumu sa svjetskim silama iz 2015. ili Zajedničkom sveobuhvatnom akcionom planu (JCPOA), koji je u neizvjesnosti nakon što se bivši američki predsjednik Donald Trump jednostrano povukao iz njega 2018.

Bio je prvak strateške politike “otpora” i “otpornosti”, koju je Khamenei usvojio suočen s najoštrijim sankcijama s kojima se Iran suočio, nametnutih nakon što je nuklearni sporazum propao.

Blizak saveznik IRGC-a, pokojni predsjednik je, također, bio čvrsti podržavatelj “osovine otpora” političkih i naoružanih grupa koje Iran podržava širom regije, uključujući Irak, Siriju, Liban i Jemen.

Bio je i snažan pobornik sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, kojeg je Iran podržao u ratu njegove vlade protiv sirijske opozicije, koji je ostavio stotine hiljada mrtvih.

Izvor: Al Jazeera