Ključne teme samita NATO-a su podjela tereta za odbranu i Ukrajina

Glavne teme predstojećeg sastanka na vrhu država članica NATO-a u julu u Washingtonu bit će izdvajanja za odbranu i pomoć Ukrajini, rekla je američka ambasadorica pri NATO-u Julianne Smith, javlja Hina.

“Veliki naglasak, posebno sa strane Sjedinjenih Američkih Država bit će na raspodjeli tereta za odbranu. To je toliko važna tema i želimo poslati poruku našoj javnosti da se Amerika prisjeti zašto smo stvorili ovaj Savez, zašto je i danas relevantan”, rekla je ambasadorica Smith u razgovoru s nekoliko novinara iz jugoistočne Evrope.

Raspodjela tereta za odbranu uključuje dva zasebna pitanja, jedno je da sve članice što prije ispune cilj o izdvajanju najmanje dva posto svoga BDP-a za odbranu, a drugo je koliko svi saveznici pomažu Ukrajini, koja se brani od ruske agresije.

“Želimo osigurati da javnost u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i javnost u Evropi razumiju da se radi o kolektivnom poduhvatu”, rekla je ambasadorica.

Rekla je kako očekuje da će sljedeći mjesec, kada NATO objavi nove podatke, 22 ili 23 zemlje ispuniti cilj o izdvajanju najmanje dva posto BDP-a za odbranu.

Povećanje odbrambenih troškova

Deset godina ranije, 2014. kada su saveznici obećali da će nastojati ispuniti cilj o povećanju odbrambenih troškova na dva posto BDP-a, samo su tri članice tada ispunjavale taj cilj.

“Ovoga ljeta mislim da ćemo imati 22, 23 saveznika koji ispunjavaju taj cilj. To je izvanredna priča o uspjehu, ali svaka od 32 članice ga treba ispuniti i to što prije”, naglasila je.

Hrvatska je među članicama NATO-a koje još nisu dosegnule zacrtani iznos od dva posto BDP-a izdvajanja za odbranu, a prema podacima za prošlu godinu, koje je u martu objavio generalni sekretar Jens Stoltenberg,  na to je potrošila 1,75 posto svoga BDP-a.

Hrvatska je najbliže cilju od dva posto bila 2021, kada je plaćena najveća tranša za nabavku borbenih aviona Rafale – 1,97 posto BDP-a. Sljedeće godine to je palo na 1,79 posto.

Odgovarajući na pitanje o sigurnosnoj situaciji u jugoistočnoj Evropi, ambasadorica Smith navela je da Sjedinjene Američke Države podržavaju euroatlantske aspiracije tih zemalja.

Kompanije u kineskom vlasništvu

Tri države, Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, koje su članice NATO-a vode pregovore o članstvu u Evropskoj uniji i Sjedinjene Američke Države su voljne pomoći im na tom putu.

Što se Srbije tiče, ambasadorica Smith kaže da je njeno suvereno pravo odlučiti želi li se ili ne pridružiti NATO-u.

“Ali, naša su vrata otvorena ako u nekom trenutku u budućnosti želite krenuti prema članstvu”, rekla je Smith, pri čemu je upozorila Beograd na odnose s Kinom i Rusijom.

“Upozorili bismo na veze s kompanijama u kineskom vlasništvu, gdje vjerujemo da postoje rizici i izazovi u saradnji s takvim firmama. Također, ne vjerujemo da je ovo vrijeme za produbljivanje odnosa s Rusijom, koja je pokrenula najveći kopneni rat u Evropi nakon Drugog svjetskog rata”, kaže ambasadorica Smith.

Istaknula je da će Sjedinjene Američke Države nastaviti prozivati Rusiju zbog cijelog niza “zloćudnih aktivnosti koje ona provodi u susjedstvu”.

“Znamo i dobro smo upoznati kako Rusija igra, znamo kako koristi dezinformacije, kako se oslanja na kibernetičke napade, kako koristi ekonomsku prisilu, što radi i Kina”, rekla je Smith.

SAD podržava Ruttea

“Puno je dezinformacija. Stoga je važno da otvoreno i često sarađujemo s našim partnerima u regiji kako bismo se mogli suprotstaviti ruskim dezinformacijama koje sugeriraju da NATO igra beskorisnu ulogu na Zapadnom Balkanu ili da je NATO direktno angažiran u Ukrajini, iako to nije  slučaj. Rusija voli iznositi mnogo neistina o ulozi NATO-a u Ukrajini i ulozi NATO-a na Zapadnom Balkanu”, dodala je.

Rekla je da Sjedinjene Američke Države otvoreno podržavaju nizozemskog premijera Marka Ruttea za novog generalnog sekretara NATO-a i da se u ovom trenutku još vodi rasprava ko će naslijediti Jensa Stoltenberga.

Osim Ruttea službeni kandidat je i rumunski predsjednik Klaus Iohannis.

Pritom je naglasila da bi NATO trebao osigurati veću raznolikost kada je riječ o raspodjeli vodećih mjesta u Savezu, kako bi pojedinci iz novih članica, od kojih su neke više od 20 godina u NATO-u, neke 15, a neke pet godina.

“To mogu biti zamjenici pomoćnika generalnog sekretara ili čak sam zamjenik generalnog sekretara kako bi se osigurala veća raznolikost i to u geografskom, rodnom i svakom drugom smislu”, rekla je ambasadorica Smith.