Nakon pokušaja atentata na premijera, Slovačka ‘na rubu građanskog rata’

Pokušaj ubistva Robert Fica istakao je duboke podjele u slovačkom društvu, a Fico je odigrao svoju ulogu u njihovom stvaranju.

Fico dijeli stavove sa Viktorom Orbanom iz Mađarske i Jaroslawom Kaczynskim iz Poljske, te euroskeptičnim nacionalistima u Češkoj, Bugarskoj i u drugim zemljama bivšeg Varšavskog pakta [Radovan Stoklasa/Reuters]

Dok se slovački premijer Robert Fico u četvrtak borio za život, izbila je politička bitka oko toga šta je motiviralo 71-godišnjeg bivšeg zaštitara da ga ustrijeli.

Tomas Taraba, Ficov zamjenik i slovački ministar okoline, na početku je optužio političku opoziciju lijevog centra, rekavši da ima “krvave ruke”.

Pokušaj ubistva istakao je duboke podjele u slovačkom društvu, a Fico je odigrao svoju ulogu u njihovom stvaranju.

“On [Fico] stalno pomiče granice onoga što se može reći naglas”, rekao je Michal Hvorecky, novinar nezavisnih novina Dennik-N.

“Prošle sedmice nazvao je cijelu kulturnu scenu, koja je kritična – nezavisnu kulturu i nacionalnog emitera –duhovnim beskućnicima… i još gorim [izrazima], nazivajući novinare prostitutkama”, rekao je Hvorecky za Al Jazeeru.

“I zapitao sam se koliko daleko može ići s tom radikalizacijom? Jer, to vam se može vratiti.”

Fico je ustrijeljen u Horlivki, malom rudarskom gradu u centralnoj Slovačkoj, među rudarima i poljoprivrednicima od kojih dobija veliku podršku.

Osumnjičenik je navodno stariji pjesnik amater i vladin kritičar. Ispalio je pet metaka iz neposredne blizine, pogodivši premijera u ruku i stomak.

Dok je Ficovo stanje i dalje kritično, ministar unutrašnjih poslova Matus Estok rekao je da je Slovačka “na rubu građanskog rata” zbog pojačane političke retorike na društvenim mrežama.

Prema Estoku, početne istrage pokazuju “jasnu političku motivaciju” iza pucnjave.

U međuvremenu, slovačka predsjednica Zuzana Caputova rekla je u izjavi: “Retorika puna mržnje, koju vidimo u društvu, vodi u postupke pune mržnje. Molim vas prestanite.”

“Ljudi iz njegovog osiguranja potcijenili su situaciju, jer on nije samo popularan. On je također i drugi najnepopularniji političar”, rekao je Hvorecky.

“Njegovi glasači ga vole i vjeruju mu… ali ga druga polovina zaista mrzi.”

Ficova politika

Fico, za kojeg se očekuje da će preživjeti napad, dominira slovačkom politikom.

Bio je premijer tokom deset, od posljednje 24 godine.

No 2018. bio je prisiljen podnijeti ostavku nakon što je ubistvo istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kusnirove dovelo do protesta širom zemlje protiv njegove vladajuće stranke Smer i njenih navodnih veza sa korumpiranim oligarsima.

Ali Timothy Less, koji vodi studijsku grupu za analizu rizika Centra za geopolitiku Univerziteta Cambridge, vjeruje da Slovačka nije podijeljena između liberalnih globalista i nacionalističkih konzervativaca ništa više nego bilo koja druga članica Evropske unije.

“Jedna važna razlika sa Slovačkom je ta da, s povratkom gospodina Fica na vlast prošlog oktobra i predsjedničkim izborima prošlog mjeseca na kojima je pobijedio njegov saveznik Peter Pellegrini, nacionalisti vladaju, a liberali su potisnuti u opoziciju, za razliku od većine zapadne Evrope gdje se liberalne vlade drže, dok su konzervativci u opoziciji”, rekao je za Al Jazeeru.

Izbori 2020. doveli su na vlast slabu koaliciju lijevog centra, koja nije izdržala cijeli mandat.

Prošle jeseni Fico se vratio na vlast s onim što su neki Slovaci nazvali “osvetničkom koalicijom”.

Fico je ustrijeljen u Horlivki, malom rudarskom gradu u centralnoj Slovačkoj, među rudarima i poljoprivrednicima od kojih dobija veliku podršku (REUTERS / Stringer)

Raspustio je posebni sud za korupciju koji je osnovan za suđenje u oko hiljadu slučajeva korupcije na visokom nivou nakon 2018. i otpustio sudije koje su bile u njemu.

Tada se okomio na medije koji su kritični prema njemu.

Fico je zaprijetio prekidom državnog oglašavanja na nezavisnim televizijskim mrežama i zaprijetio njihovim matičnim kompanijama da neće moći dobiti državne ugovore, što je taktika koja je uništila nezavisne medije u susjednoj Mađarskoj.

Također je bojkotirao kritičke medije, zabranjujući članovima koalicije odlazak na njihove emisije i zabranjujući njihovim novinarima ulazak u vladine zgrade.

‘Euroskeptične stranke su velike i moćne’

Na dan kada je ubijen, parlament je trebao glasati o zakonu o restrukturiranju državne televizije RTS kako bi se vladi dala direktnija kontrola nad njom.

Ficov povratak nije iznenadio Katalin Miklossy, predavačicu istočnovuropskih studija na Univerzitetu u Helsinkiju.

“Problem u Slovačkoj, kao i u drugim istočnoeuropskim zemljama, je što su euroskeptične stranke općenito velike i moćne, a oko njih su male lijeve i liberalne stranke”, kaže Miklossy za Al Jazeeru.

“U Slovačkoj je [lijeva] koalicija bila slaba… A konzervativna stranka postala je još veća i vratila se još jača.”

Fico dijeli stavove sa Viktorom Orbanom iz Mađarske i Jaroslawom Kaczynskim iz Poljske, te euroskeptičnim nacionalistima u Češkoj, Bugarskoj i u drugim zemljama bivšeg Varšavskog pakta.

Moć Slovačke da poremeti EU bila je ograničena, rekao je za Al Jazeeru Dimitar Bechev, predavač na Oxfordovoj Školi globalnih studija (OSGA) i viši saradnik u think-tanku Carnegie Europe.

“Slovačka je mnogo manja od Poljske, pa čak i od Mađarske, i dio je eurozone – dakle, mnogo čvršće je integrirana u jezgru EU-a, [sa] manje manevarskog prostora.”

Ali unutar Slovačke, Fico je pronašao put do vlasti.

“Fico ima biračko tijelo koje ga i dalje podržava… populisti iz ljevice i s desna pronašli su zajednički jezik sa ultradesničarskim SNS-om – protiv migracija i EU-a, skepticizma prema Ukrajini i tako dalje. To je ključ Ficovog uspjeha”, rekao je Bechev.

‘Većina Slovaka se bori sa siromaštvom’

Jedan od razloga za ovaj euroskepticizam je to što integracija regije u EU nakon 2004. nije išla glatko, kaže Miklossy.

“Ako pogledate sve te zemlje koje su se okrenule protiv EU-a i počele zagovarati nacionalizam – sve se to dogodilo tokom članstva u EU”, tvrdi.

“Nešto je pošlo po zlu unutar EU-a, jer su se počeli odvajati od vrijednosti i onoga što su nazivali maltretiranjem zajednice, jer su ih gledali s prezirom i nisu im vjerovali.”

Čak su i dugogodišnje članice EU-a poput Irske, Portugala, Grčke i  Kipra ismijane kao nezaslužena evropska periferija, nakon što ih je globalna finansijska kriza 2009. dovela do bankrota, što je izazvalo slično negodovanje prema Briselu i evropskom sjeveru.

Ali u Slovačkoj su ogorčenost i nesigurnost dublji, kaže Miklossy, jer je Slovačka postala nezavisna tek 1993. godine, 11 godina prije ulaska u EU.

“Samo 11 godina za stvaranje novog identiteta”, govori Miklossy.

“One zemlje koje nisu imale historijsku nezavisnost u prošlosti [na koju su se] morale osvrnuti, [bile su] osjetljivije na svoju nezavisnost.”

Fico je vješto igrao na slovačkom nacionalizmu u svom povratku 2023, zalažući se protiv veće vojne pomoći Ukrajini. Tako je navodno štitio slovačke poljoprivrednike i rudare od jeftinog uvoza iz Ukrajine i gurao Slovačku u sukob sa Briselom.

Otvoreno prkošenje onome što Fico opisuje kao zapadne liberalne elite ima političku težinu kod birača koje je Hvorecky nazvao “gubitnicima transformacije”.

“Većina Slovaka živi u selima … i istinski se bore sa siromaštvom”, rekao je Hvorecky.

“Oni se doista osjećaju kao autsajderi Evrope… Ljudi putuju u inozemstvo, rade u zdravstvenom sistemu u Austriji, Njemačkoj, na prilično slabo plaćenim poslovima, a mnogi Slovaci još uvijek rade u proizvodnji i nije im lako preživjeti.”

“Atmosfera je veoma napeta.”

“Zemlja je izuzetno polarizirana… predsjednički izbori [u martu] pokazali su vrlo duboku podjelu između dvije strane društva koje ne mogu međusobno razgovarati, uključujući čak i članove porodice”, rekla je Al Jazeeri Michaela Terenzani, urednica vijesti u SME-u, najvećim dnevnim novinama u Slovačkoj.

Rekla je da se SME svjesno bori protiv polarizacije u svom izvještavanju.

“Pokušavamo pronaći priče koje dopiru do granica jer mislimo da je to trenutno jedini način. Ne želimo agresivno odgovoriti na vladine kritike o nama jer će to potaknuti začarani krug”, rekla je.

Ali mnogo je štete napravljeno time što su Smer i drugi članovi koalicije blatili kritičke medije, rekla je.

“Ne osjećam se nesigurno hodajući ulicama, ali više mi nije ugodno govoriti ljudima da sam novinarka.”

Izvor: Al Jazeera