Četvero mrtvih u nemirima u Novoj Kaledoniji, Francuska proglasila vanredno stanje

Za Pariz je Nova Kaledonija važna vojno i geopolitički, no i zbog svojih nalazišta nikla.

Dodatnih 500 policajaca poslano je u pomoć 1.800 već prisutnih na otoku nakon što su demonstranti zapalili vozila i tvrtke te opljačkali trgovine (Theo Rouby/AFP)

Francuska je u srijedu proglasila vanredno stanje na pacifičkom otočju Novoj Kaledoniji nakon što su u neredima zbog izborne reforme ubijena tri mladića i policijski dužnosnik.

Vanredno stanje, koje je stupilo na snagu u pet ujutro po lokalnom vremenu, daje vlastima ovlasti da zabrane okupljanja i kretanje po otoku pod francuskom vlašću.

Dodatnih 500 policajaca poslano je u pomoć 1.800 već prisutnih na otoku nakon što su demonstranti zapalili vozila i tvrtke te opljačkali trgovine, javlja Reuters a penosi Hina.

Škole su zatvorene, a u glavnom gradu je otprije na snazi policijski sat.

“Nikakvo nasilje neće se tolerisati”, rekao je premijer Gabriel Attal, dodajući da će vanredno stanje omogućiti da se upotrijebe “golema sredstva za uspostavljanje reda”.

Kasnije je potpisao dekret o proglašenju vanrednog stanja koje će trajati dvanaest dana i najavio da će francuski vojnici osiguravati glavne luke i aerodrom Nove Kaledonije.

Vlasti su također zabranile aplikaciju TikTok, za koju je vlada tokom nereda prošlog ljeta rekla da je pomogla pobunjenicima da se organiziraju.

Pokret za nezavisnot Nove Kaledonije

Nemiri su počeli u ponedjeljak kada je Francuska raspravljala o prijedlogu zakona koji bi hiljadama francuskih građana u tome arhipelagu južnog Pacifika dao pravo glasa na pokrajinskim izborima.

Pokret za nezavisnot Nove Kaledonije strahuje da će takva promjena rezultirati slabljenjem političkog utjecaja među domorodačkim narodom Kanak. Nacionalna skupština u Parizu reformu je usvojila preko noći s 351 glasom za i 153 glasa protiv.

Za Pariz je Nova Kaledonija važna vojno i geopolitički, no i zbog svojih nalazišta nikla.

Područje na kojemu živi oko 270.000 stanovnika steklo je veliku autonomiju sporazumom iz Noumee. Otok se nalazi oko 1.200 kilometara istočno od Australije.

Na sva tri referenduma o nezavisnosti, održana 2018, 2020. i 2021. godine stanovnici su glasali za ostanak u sastavu Francuske. No pokret za nezavisnot bojkotirao je posljednje glasanje i najavio da ne kani prihvatiti rezultate.

Izvor: Agencije