Protesti protiv Francuske potresaju Novu Kaledoniju

Protesti i nasilje dogodili su se uoči rasprave u Francuskom parlamentu o promjenama ustava Nove Kaledonije.

Bilo je protesta i sukoba sa snagama sigurnosti, naročito u predgrađima glavnog grada Nouméje (Theo Rouby / AFP)

U francuskom prekomorskom području Nove Kaledonije došlo je do nasilnih protesta pristalica nezavisnosti.

Protesti i nasilje dogodili su se uoči rasprave u Francuskom parlamentu o promjenama ustava Nove Kaledonije. Predložene izmjene omogućile bi većem broju francuskih stanovnika da glasaju na izborima u Novoj Kaledoniji, za koje se pristalice nezavisnosti boje da će negativno utjecati na glasove autohtonih Kanaka.

Bilo je protesta i sukoba sa snagama sigurnosti, naročito u predgrađima glavnog grada Nouméje, izvijestila je javna televizija 1ère Nouvelle-Calédonie, prenose agencije.

Od ponedjeljka je u plamenu nekoliko trgovina i automobila. Očevici su na društvenim mrežama izvještavali o pljačkama i hapšenjima. Škole i javne službe u toj otočnoj državi bit će zatvorene sljedećih nekoliko dana. Međunarodni aerodrom u Nouméji je zatvoren, a svi komercijalni letovi otkazani, rekao je aerodromski operater u saopćenju, prenosi Hina.

Francuski visoki povjerenik Louis Le Franc objavio je da je nekoliko policajaca povrijeđeno te da je od Pariza zatražio pojačanje za održavanje reda i zakona.

Nova Kaledonija je Parizu važna kao strateška vojna baza i zbog tamošnjih nalazišta nikla. Stanovnici su glasali za ostanak u sastavu Francuske na tri referenduma 2018, 2020. i 2021. godine. No, pokret za nezavisnost bojkotirao je posljednje glasovanje i najavio da neće prihvatiti rezultat.

Područje bogato niklom

Pregovori o novom statusu prekomorskog teritorija nastavljeni su u Francuskoj prošle godine. U julu je predsjednik Emmanuel Macron otputovao u Nouméju i u govoru pred brojnim pristalicama najavio ustavnu reformu specifičnu za Novu Kaledoniju.

Protesti su usmjereni zbog plana da pravo glasa dobije gotovo 25.000 birača francuskog porijekla koji u Novoj Kaledoniji žive neprekidno više od deset godina. Do sada su glasovi svih stanovnika koji nisu živjeli u Novoj Kaledoniji prije 1998. bili “zamrznuti”.

Područje s gotovo 270.000 stanovnika već je steklo široku autonomiju Sporazumom iz Nouméje 1998. godine. Pariz se nada da će u narednim mjesecima sklopiti novi sporazum.

Predsjednik Nove Kaledonije Louis Mapou izabran je 2021. kao prvi vođa autohtonih Kanaka koji se zalaže za nezavisnost. Izbori za skupštine i kongres Nove Kaledonije koji su trebali biti održani u maju odgođeni su do kraja godine.

Jedna među pet otočnih teritorija u Indo-Pacifiku koje drži Francuska, Nova Kaledonija je centralni dio plana francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da poveća svoj utjecaj na Pacifiku.

Područje bogato niklom udaljeno je 20.000 kilometara od Francuske, s populacijom od 270.000, uključujući 41 posto Melanežana i 24 posto stanovnika evropskog porijekla, uglavnom Francuza.

Izvor: Agencije