Energetski samit za promjenu navika kuhanja koje ubijaju milione ljudi

Štetna praksa kuhanja rezultira smrću 3,7 miliona ljudi svake godine, a djeca i žene su najugroženiji.

Trećina svijeta kuha s gorivima koja stvaraju štetne pare prilikom sagorijevanja [File: Adrees Latif/Reuters]

Energetski samit kojim se nastoje smanjiti milioni preuranjenih smrti širom svijeta, ponajviše u Africi, trebao bi početi u Parizu i ima cilj prikupiti milijarde dolara za finansiranje šireg pristupa čistim metodama kuhanja.

Predstavnici 50 zemalja sastat će se u utorak u francuskoj prijestolnici kako bi razgovarali o tome kako pomoći milijardama ljudi da poboljšaju kuhinjske navike koje mogu proizvesti smrtonosne zagađivače i pojačati globalno zagrijavanje.

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), koja predvodi samit, 2,3 milijarde ljudi u 128 zemalja udiše štetni dim kada kuha na štednjaku ili otvorenoj vatri.

U nedavnom izvještaju načinjenom s Afričkom razvojnom bankom (ADB), IEA je rekla da takve prakse kuhanja rezultiraju smrću 3,7 miliona ljudi svake godine, a najviše su ugroženi žene i djeca.

Problem “utječe na spol, šumarstvo, klimatske promjene, energiju i zdravlje”, rekla je novinarima direktorica IEA-e za održivost i tehnologiju Laura Cozzi.

Trećina svijeta kuha s gorivima koja stvaraju štetne pare prilikom sagorijevanja, uključujući drvo, drveni ugljen, ugljen, životinjski izmet i poljoprivredni otpad.

Oni zagađuju unutrašnji i vanjski zrak sitnim česticama koje prodiru u pluća i uzrokuju brojne respiratorne i kardiovaskularne probleme, uključujući rak i moždane udare.

Takvi načini kuhanja treći su najveći uzrok prerane smrti u svijetu i drugi u Africi. Kod djece su glavni uzročnici upale pluća.

Snžano nacionalno vodstvo

Prelaskom na čiste metode kuhanja, kao što su kuhanje na plin ili struju, uštedjelo bi se 1,5 milijardi tona emisija ugljičnog dioksida godišnje do 2030. godine – što je otprilike količina koju su prošle godine ispustili brodovi i avioni, prema izvještaju IEA-e.

Promjena starih metoda i praksi, međutim, koštala bi milijarde dolara.

ADB nastoji prikupiti četiri milijarde dolara kako bi omogućio čisti pristup kuhanju za 250 miliona Afrikanaca do 2030. godine.

Taj je iznos samo “mali djelić” od 2,8 hiljade milijardi dolara koje se svake godine globalno ulažu u energiju, rekao je ADB u saopćenju prije samita.

Ali, čak i ta mala investicija dugoročno bi donijela do ušteda.

Prema ADB-u, godišnji ekonomski trošak vremena žena i djevojaka u potrazi za ogrjevnim drvetom procjenjuje se na 800 milijardi dolara, a zdravstveni troškovi iznose čak 1,4 hiljada milijardi dolara.

“Dolar za dolar, teško je zamisliti ijednu intervenciju koja bi mogla imati veću korist u pogledu zdravstvenih emisija i razvoja od ove”, rekao je Dan Wetzel, stručnjak IEA-e.

Takva finansijska podrška neophodna je jer mnoga kućanstva u Africi ne mogu priuštiti odgovarajući štednjak ili gorivo.

IEA, također, preporučuje snažno nacionalno vodstvo, kao i napore na lokalnom nivou za promjenu društvenih normi.

Izvor: Al Jazeera i agencije