Litvanski predsjednik Nauseda proglasio pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora

Aktualni predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda proglasio je u nedjelju pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora u toj baltičkoj zemlji jer je prebrojavanje glasova pokazalo da je daleko ispred svog najbližeg suparnika.

Ipak, možda će se suočiti s drugim krugom glasanja kasnije ovog mjeseca, budući da je prebrojavanje glasova koje je u toku pokazalo da mu nedostaje podrška od 50 posto potrebna za direktnu pobjedu u prvom krugu.

Litvanija, zemlja s 2,8 miliona stanovnika, strahuje da će biti sljedeća meta ako Rusija dobije rat protiv Ukrajine, piše AFP, prenosi Hina.

“Litvanija je jednoglasno i nesporno svjesna ruske prijetnje, a s tim se slažu i glavni kandidati“, rekao je direktor Centra za istočnoevropske studije Linas Kojala.

Ankete su i prije izbora davale predsjedniku na odlasku 59-godišnjem Nausedi, bivšem bankaru, znatnu prednost u odnosu na ostalih sedam kandidata, uključujući premijerku Ingridu Simonyte i poznatog advokata Ignasa Vegela.

Predsjednik Litvanije zajedno s vladom vodi vanjsku politiku i sudjeluje na sastancima Evropske unije i NATO-a.

Za imenovanje najviših zvaničnika mora obavijestiti vladu i parlament.

Tri glavna kandidata slažu se oko odbrane, ali imaju različita stajališta o odnosima između Litvanije i Kine, koji su godinama napeti zbog Tajvana.

Proračun za odbranu

Vegele, 48-godišnji advokat poznat po tome što se protivio obveznom vakcinisanju za vrijeme pandemije COVID-a 19, predstavlja se kao alternativa etabliranim političarima i obećava transparentno upravljanje.

Simonyte (49) konzervativnih je pogleda na fiskalnom planu, a liberalnih u socijalnim pitanjima. Posebno podržava istospolna partnerstva koja su i danas sporna u ovoj većinski katoličkoj zemlji.

Simonyte se po drugi put kandidira na predsjedničkim izborima nakon što je u drugom krugu izbora 2019. godine izgubila od Nausede.

“Simonyte podržavaju birači konzervativne stranke i liberali, dok je Nauseda kandidat ljevice u smislu ekonomije i socijalne politike“, kaže analitičar na Univerzitetu u Vilniusu Ramunas Vilpisauskas.

“Što se tiče Vegela, on će dobiti podršku onih koji jednostavno žele promjenu“, dodaje.

Litvanija, bivša sovjetska republika koja je sada članica Evropske unije i NATO-a, poznata je po tome što je jedan od glavnih donatora za Ukrajinu i po znatnim izdvajanjima za odbranu, s trenutnim proračunom od 2,75 posto BDP-a.

Očekuje se da će vlada koju vodi Simonyte u narednim sedmicama predstaviti prijedloge za povećanje proračuna za odbranu na tri posto BDP-a.

Litvanija želi iskoristiti ta sredstva za kupovinu još tenkova i sistema protuzračne odbrane, kao i za smještaj njemačke brigade na svom teritoriju, a Berlin planira dovršiti stacioniranje oko 5.000 vojnika u Litvaniji do 2027. godine.

Napetosti zbog Tajvana

Teški odnosi između Nausede i vladajućih konzervativaca njegove protivnice Simonyte potaknuli su rasprave o vanjskoj politici, posebno o odnosima s Kinom.

Bilateralni odnosi napeti su od 2021. godine kada je Vilnius dopustio Tajvanu da otvori diplomatski ured pod tajvanskim imenom, što je odstupanje od uobičajene diplomatske prakse da se u takvim situacijama koristi ime glavnog grada Taipei, kako se Peking ne bi naljutio.

Kina, koja Tajvan smatra dijelom svog teritorija i protivi se svakoj podršci otoku koja bi mu mogla dati bilo kakav međunarodni legitimitet, spustila je diplomatske odnose s Vilniusom na niži nivo i blokirala izvoz.

Ova odluka izazvala je rasprave među litvanskim političarima, a neki od njih traže obnovu odnosa za dobrobit ekonomije ove zemlje.

“Kineska reakcija na otvaranje ureda bila je oštrija od očekivane, što je potaknulo raspravu“, rekao je ranije Kojala, dodajući da odgovor Kine šteti lokalnim kompanijama.

Nauseda je tokom predizborne kampanje rekao da „treba promijeniti naziv predstavništva“.

Simonyte se usprotivila promjeni imena, dok je Vegele podržao Nausedu, rekavši da je „otvaranje predstavništva s ovim imenom bila nepromišljena odluka“.