NATO počinje planirati svoju veću ulogu u pomoći Ukrajini

Ministri vanjskih poslova NATO-a raspravljaju o prijedlogu petogodišnjeg paketa od 100 milijardi eura, koji bi osigurao podršku Kijevu u slučaju da se Donald Trump vrati u Bijelu kuću.

O planu se raspravlja na dvodnevnom sastanku u Briselu, na kojem se obilježava 75. godišnjica Sjevernoatlanskog saveza (REUTERS/Johanna Geron/Pool) (Reuters)

Članice NATO-a slažu se s tim da se nastavi s planiranjem veće uloga Saveza u koordinaciji sigurnosne pomoći Ukrajini, koja može na to računati sada i na duži rok, izjavio je u srijedu generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

“Saveznici su se danas složili da se krene s planiranjem veće uloge NATO-a u koordinaciji sigurnosne pomoći i obuke”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinara nakon prvog dana sastanka ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.

“Danas nije donesena konačna odluka u kojem obliku će to biti, detalji će se razraditi u sljedećim sedmicama. Ali, nemojte sumnjati, Ukrajina se može osloniti na podršku NATO-a sada i dugoročno”, dodao je, prenosi Hina.

Bez potvrde o iznosu pomoći

Glavna tema ministarskog sastanka je Stoltenbergov prijedlog o paketu od 100 milijardi eura za sljedećih pet godina kako bi se osigurala pouzdana pomoć Ukrajini u slučaju određenih političkih promjena. Po diplomatskim izvorima, time bi se izbjegla opasnost da pomoć Ukrajini dođe u pitanje u slučaju da u Bijelu kuću ponovno dođe nepredvidivi Donald Trump.

Sam Stoltenberg ne želi javno potvrditi da je riječ o tom konkretnom prijedlogu niti brojku koja se spominje.

Pomoć Ukrajini do sada je pružana preko tzv. Kontaktne grupe koja okuplja 50-tak država pod vodstvom SAD-a, a sada se predlaže da se to radi u okviru NATO-a.

Stoltenberg kaže da očekuje konsenzus o tome do samita NATO-a, koji će se održati u julu u Washingtonu. Sve odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega barem zasad nema.

Glasnogovornik mađarske vlade Zoltan Kovacs objavio je na X-u da je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavio da “Mađarska neće podržati nikakav prijedlog koji bi mogao približiti NATO ratu ili ga protvoriti iz odbrambene u napadačku koaliciju”.

Stoltenberg je rekao da pouzdanija i snažnija pomoć NATO-a neće promijeniti njegov karakter odbrambenog saveza te da je o tom pitanju razgovarao sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

“Mi ne razgovaramo o borbenoj prisutnosti NATO-a u Ukrajini, razgovaramo o tome kako možemo koordinirati i isporučiti pomoć Ukrajini izvana, kao što saveznici rade i sada”, rekao je Stoltenberg, odgovarajući na pitanje novinara o mađarskim primjedbama.

U četvrtak će se ministrima vanjskih poslova NATO-a pridružiti ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba na sastanku Vijeća NATO-Ukrajina.

Hoće li biti izabran Stoltenbergov nasljednik?

Ministri će također razgovarati i o sigurnosnim izazovima u južnom susjedstvu, uključujući i prijetnje terorizmom.

O planu se raspravlja na dvodnevnom sastanku u Briselu, na kojem se obilježava 75. godišnjica Sjevernoatlanskog saveza.

NATO se kao organizacija dosad fokusirao na pružanje neborbene podrške Ukrajini kako bi izbjegao eskalaciju napetosti s Rusijom, dok su članice na bilateralnoj osnovi Kijevu davale milijarde dolara u naoružanju.

NATO je zauzeo stav da se Ukrajina ne može priključiti savezu dok traje rat s Rusijom, ali će postati članica u nekom trenutku u budućnosti.

Sastanak se odvija u vrijeme kada savez traži nasljednika Stoltenberga koji je na dužnosti generalnog sekretara gotovo deset godina.

Nizozemskog premijera Marka Ruttea podržava 90 posto članica, uključujući SAD, Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku, ali mu se protive Mađarska zbog kritikovanja premijera Viktora Orbana i rumunski predsjednik Klaus Iohannis.

Neke diplomate su se nadale da će se Stoltenbergov nasljednik izabrati već na sastanku u Briselu, ali su kasnije rekli da će trebati još vremena. Drugi su, ipak, uvjereni da će Rutte na kraju biti imenovan.

Izvor: Agencije

Reklama