Šta ako se protiv izraelskih lidera izdaju međunarodni nalozi za hapšenje

Okupirani Jerusalem – Procjenjuje se da će tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Khan izdati naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, ministra odbrane Yoava Gallanta i načelnika Generalštaba vojske Herzija Halevyja, navodi se u listu Israel Today.

Izraelski list ističe da će posljedice naloga za hapšenje, koji bi mogli biti izdani u maju, “biti razorne jer će cijeli Izrael biti posmatran kao ratni zločinac”.

Kao preventivni korak Tel Aviv je pokrenuo nekoliko mjera protiv ovog poteza, pa se očekuje da će Netanyahu o ovom pitanju razgovarati sa šefovima država Nizozemske, Češke Republike i Austrije, navodi izraelski Channel 13. Ministar za strateška pitanja Ron Dermer i izraelski ambasador u Washingtonu Mike Herzog razgovarat će s administracijom američkog predsjednika Joea Bidena, kako bi izvršili pritisak na Ameriku da spriječi izdavanje naloga za hapšenje.

Stvarne brige

Dopisnik za politička pitanja izraelskog Channela 12 Amit Segal ocijenio je da je nemoguće da državni tužilac poduzme takav korak, koji je opisao kao “dramatičan”, bez “zelenog svjetla” Amerikanaca, što je pokazatelj trenutne krize u odnosima između Tel Aviva i Washingtona u vrlo osjetljivo vrijeme uoči kopnenog upada u Rafah.

Pravna analitičarka za izraelski Channel 11 Tamar Almog rekla je da Izraelska vlada izražava zabrinutost i strah da će kopneni upad izraelske vojske u Rafah utjecati na međunarodnu pravnu bitku protiv Izraela, posebno u Hagu, što bi moglo potaknuti sud da izda naredbu o prekidu vatre u Gazi.

Procjene jednoglasno ukazuju da će naredbe o hapšenju direktno utjecati na izraelsku ekonomiju, trgovinu, avijaciju, turizam i sve oblasti, a ne isključuju i da će one stimulisati nekoliko zemalja da prekinu diplomatske odnose s Izraelom i izoliraju ga kako bi izvršile pritisak s ciljem zaustavljanja rata.

Antoine Shalhat, ekspert za izraelska pitanja, smatra da je nalog Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje izraelskih političkih i vojnih zvaničnika važno pitanje i da se na njega unutar Izraela gleda sa zabrinutošću.

Shalhat je u intervjuu za Al Jazeeru naveo da opsežne izraelske konsultacije s vodstvom vojske, Ratnog kabineta, Vijeća za nacionalnu sigurnost i Ureda premijera potvrđuju da je to pitanje ozbiljno, te da Tel Aviv na odluke Međunarodnog krivičnog suda gleda sumnjičavo, jer će sudske odluke i nalozi za hapšenje, ako budu izdati, imati posljedice u budućnosti na svim nivoima.

Dodatni pritisci

Stručnjak za izraelska pitanja ističe da su nalozi za hapšenje važan korak u domenu međunarodnih i vanjskih pritisaka koji bi mogli pomoći u zaustavljanju rata i zločina genocida koje je Izrael počinio u Gazi, posebno jer su izraelski unutrašnji pritisci isključivo fokusirani na vraćanje kidnapovanih ljudi, a ne zaustavljanje rata.

Shalhat je objasnio da američka administracija ne vrši dovoljan pritisak na Izrael kako bi zaustavio rat, jer se ona ne protivi ratu, već se stavovi Tel Aviva i Washingtona razlikuju isključivo u pogledu vođenja rata i vojne kopnene operacije u Rafahu.

S tim u vezi, istraživač Shalhat kaže: “Nade se polažu na međunarodno javno mnijenje i proteste na univerzitetima širom svijeta, posebno u Americi koju veoma brine Izrael”, na što ukazuju Netanyahuove izjave i kritike protesta koji se dešavaju na američkim univerzitetima.

Shalhat smatra da predložene mjere koje bi Međunarodni sud mogao poduzeti protiv izraelskih zvaničnika i protesti na američkim univerzitetima podsjećaju na proteste koji su doprinijeli rušenju “režima aparthejda” u Južnoj Africi. Oni bi mogli biti pokazatelji početka nametanja međunarodne izolacije Izraelu na različitim nivoima i u različitim oblastima.

Unutrašnji utjecaj

Isto mišljenje ima i politički analitičar Akiva Eldar, koji smatra da će sve odluke koje bi sud u Hagu izdao, posebno one koje uključuju naloge za hapšenje izraelskih političkih i vojnih zvaničnika, povećati vanjske pritiske na Izrael, koji bi se mogao naći u izolaciji ako nastavi svoj sukob s Washingtonom, posebno u svjetlu pogoršanja odnosa između dvije zemlje, a u vezi s različitim stavovima o velikom kopnenom napadu na Rafah.

Vezano za posljedice govora o nalozima za hapšenje, Eldar je za Al Jazeeru objasnio da su mnogi oficiri i vojnici u izraelskoj vojsci počeli tražiti usluge advokatskih timova, kako bi ih branili i zastupali pred internim istražnim komisijama Izraelske vojske, a politički analitičar smatra da je ta aktivnost posljedica straha visokih vojnih zvaničnika od krivičnog gonjenja pred međunarodnim sudovima te se žele unaprijed ograditi i zaštititi.

Eldar je objasnio da je ta mjera pokazatelj nedostatka povjerenja između vojne i političke vlasti u Izraelu kada je riječ o odgovornosti za rat, ukoliko Međunarodni krivični sud nastavi s optužbama protiv Izraela za počinjene ratne zločine i genocid, shodno tužbi koju je podnijela Južna Afrika.

Eldar smatra da su naredbe za hapšenje izraelskih lidera ozbiljne odluke koje spadaju u kontekst međunarodnih aktivnosti pritisaka na Izrael da zaustavi rat. Istakao je da na izraelskoj političkoj sceni gotovo postoji konsenzus o nastavku rata, te da glasovi opozicije idu u pravcu nastavka rata da se zarobljeni ljudi oslobode, a ne da se rat okonča i napusti Gaza.

Isti politički analitičar je objasnio da je aktivnost unutar Izraela vrlo slaba, te da je fokusirana na pitanje kidnapovanih ljudi te da ne predstavlja pritisak koji bi prisilio Netanyahuovu Vladu da zaustavi rat, okonča rad vanredne vlade i raspusti koaliciju u vladi, posebno otkako su Bezalel Smotrich i Itamar Ben-Gvir potvrdili svoje povlačenje iz vlade u slučaju zaustavljanja rata.