Djeca u Gazi skupljaju truhli krompir i njegovu koru da prežive

Palestinska djeca u sjevernoj Gazi, koja su ”imala sreću da prežive”, skupljaju truhli krompir i njegove kore kako bi jeli, boreći se s nestašicom hrane u Pojasu Gaze uslijed izraelske blokade i rata koji mjesecima traje.

Djeca skupljaju truhli krompir i njegovu koru iz velikog kontejnera za smeće, stavljaju ih u plastične kese, a zatim odnose na kuhanje u neko od skloništa gdje su smještene njihove raseljene porodice.

Palestinski dječak Said Fathi (11 godina) kaže kako nikad nije mogao ni pomisliti da će jednog dana morati tražiti hranu po kontejnerima za smeće. Međutim, zbog gladi s kojom se suočavaju, nisu imali drugog izbora nego da sakupljaju hranu iz smeća, kako je rekao. Nakon što završi sa sakupljanjem krompira i njegovih ostataka, odmah će otići svojoj porodici da to pojedu.

San o ”obilnom obroku”

Said kaže kako sanja da jede obilan i ukusan obrok koji će mu utoliti ogromnu glad od koje pati već mjesecima. Pokušava sakupiti nešto hrane kako bi nahranio i svoju trojicu braće koja plaču od gladi. Nakon izraelskih napada na regiju, morao je napustiti svoj dom s porodicom i izbjeći u Jabaliju, oblast u sjevernom Pojasu Gaze.

“Došli smo ovdje da sakupimo pokvareni krompir i njegove kore. U sjevernom Pojasu Gaze vlada nestašice hrane, pa ćemo to jesti. Moramo jesti truhli krompir, jer nemamo hljeba da utolimo glad. Porodica i ja gladujemo danima, jer u sjevernoj Gazi nema hrane”, kazao je Said, stojeći pokraj kontejnera u koji je istresen truhli krompir.

“Moja braća spavaju gladna i plaču cijelu noć. Žele hranu. Šta da radimo u ovoj situaciji?”, nastavio je.

Palestinski dječak je podsjetio da u sjevernim regijama vlada nestašica brašna i žitarica zbog opsade koju je Izrael nametnuo otkako je počeo rat 7. oktobra. Kaže kako sanja o ukusnom i toplom obroku kako bi utolio glad od koje pati već mjesecima.

Jedemo pokvareni krompir, jer nemamo hljeba

Pored dječaka Saeeda Fathija bila je i djevojčica Nermin Abdussamad (12 godina) koja kaže kako bi željela da je u školskoj klupi i da je zaokupljena učenjem kao i obično u ovo vrijeme.

Nermin također sanja o tome da se igra i zabavlja poput svojih vršnjaka širom svijeta, umjesto da očajnički traga za hranom po kontejnerima za smeće zbog nestašice koja vlada u sjevernom Pojasu Gaze. Kaže kako sanja da se igra i da se zabavlja, a da nije izložena nikakvim ograničenjima.

“Situacija u školama u kojima su smještene raseljene osobe veoma je teška i tragična. Jedemo ostatke krompira i nemamo hljeba. Jeli smo hranu za životinje i danas nam je ponestalo i toga. Nemamo ništa jesti do kraja dana. Uskratili su nam naše pravo na djetinjstvo, obrazovanje i igru. Postali smo beskućnici na ulici”, dodala je.

“U sjevernom Pojasu Gaze više nema hrane. Rijetko je nalazimo, a još uvijek nemamo priliku da se igramo i zabavljamo. Umorni smo od ratova”, dodala je palestinska djevojčica.

Zdravstveni rizici

Istruhli krompir i njegove kore dragocjeno su blago za ovu djecu, jer smatraju to izvorom hrane u vrijeme kada nemaju šta drugo jesti, jer već dugo nisu imali nikakvog obroka.

Ova tragična slika prikazuje surovu stvarnost u kojoj žive stanovnici Pojasa Gaze, zarobljeni između zidova opsade i nedostatka hrane, dok se nastavlja rat koji je započeo 7. oktobra 2023. godine, donoseći sa sobom teške i gorke uslove.

Djeca nisu svjesna ozbiljnih posljedica koje nosi konzumacija pokvarene hrane po zdravlje jer mogu biti izloženi riziku od različitih bolesti, poput trovanja hranom i teška dijareje.

Zbog izraelske opsade koja im je nametnuta od 7. oktobra 2023. godine, stanovnici okruga Gaza i grada Gaze bili su primorani jesti stočnu hranu nakon što su nestale zalihe pšenice i brašna.

Katastrofalni humanitarni uslovi

Otkako je započeo svoj razorni rat u Pojasu Gaze, prije otprilike pet mjeseci, Izrael je prekinuo isporuku vode, hrane, lijekova, struje i goriva za Pojas Gaze, ostavljajući oko 2,3 miliona Palestinaca u katastrofalnim humanitarnim uslovima.

Izrael je nametnuo žestoku opsadu nad gradom Gaza i sjevernim oblastima Pojasa Gaze te zabranjuje da bilo kakva pomoć u hrani stigne do stanovnika ovih područja, što je dovelo do toga da se iscrpe zalihe hrane i vode za piće.

Humanitarna pomoć je prvi put ušla u sjeverna područja Gaze tokom humanitarne pauze koja je počela 24. novembra, a trajala je sedmicu dana.

Nastavlja se politika izgladnjivanja i uskraćivanja vode

Vladin ured za medije u Pojasu Gaze saopćio je 13. januara da su ”životi gotovo 800.000 ljudi u Gazi i na sjeveru Pojasa ugroženi zbog kontinuirane politike izgladnjivanja i uskraćivanja vode koju izraelska vojska vodi protiv tamošnjeg stanovništva”.

Ured je naveo u saopćenju da dva okruga trebaju ”1.300 kamiona s hranom dnevno da bi izašla iz gladi, 600 kamiona za sjever i 700 za Gazu”, prenosi agencija Anadolija.

Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) objavio je 16. februara da su izraelske vlasti od 1. januara do 12. februara odbile 51 posto misija koje su planirale partnerske organizacije u oblasti humanitarnog rada kako bi se isporučila pomoć i sprovele procjene na područjima sjeverno od Wadi Gaze.

Prema UN-u, izvještaji ukazuju na to da se povećava nivo akutne nesigurnosti hrane u cijelom Pojasu Gaze, te kako se povećava broj izvještaja o porodicama koje se bore da prehrane svoju djecu, čime raste rizik od smrti od gladi u sjevernom Pojasu.

Ured OCHA je objasnio da je spriječen dolazak više od polovine pošiljki pomoći u sjevernu Gazu prošlog mjeseca, te da se izraelska vojska sve više miješa u načine i lokacije za dostavljanje pomoći.

UNRWA je 17. novembra objavila da je stanovništvo u sjevernom Pojasu Gaze ”na rubu gladi i da nema kuda otići” u kontekstu rata koji i dalje traje.

Od 7. oktobra prošle godine, Izrael vodi razorni rat protiv Pojasa Gaze koji je, pored nezapamćene humanitarne katastrofe i masovnog uništavanja infrastrukture, ostavio na desetine hiljada civilnih žrtava, većinom žena i djece. Zbog ovakvih dešavanja protiv Tel Aviv je podignuta optužnica za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.