Najveća politička kriza dosad: Koje su Netanyahuove opcije za regrutaciju Hareda

Haredi čine 13 posto izraelskog društva i očekuje se da će 2050. godine dostići 20 posto.

Akademik i stručnjak za izraelska pitanja dr. Muhannad Mustafa rekao je da se Netanyahu suočava s najvećom političkom krizom (Al Jazeera)

Akademici su sugerirali da će izraelski premijer Benjamin Netanyahu stati na stranu svojih partnera u “ekstremno desničarskoj koaliciji” u krizi regrutovanja ultraortodoksnih Jevreja, čak i ako to bude značilo i izlazak ministra Bennyja Gantza iz Ratnog kabineta.

Akademik i stručnjak za izraelska pitanja dr. Muhannad Mustafa rekao je da se Netanyahu suočava s najvećom političkom krizom koja je veća od one s Washingtonom, vjerujući da će on radije ići u pravcu donošenja zakona koji će u velikom dijelu biti po mjeri vjerskih stranaka, čak i po cijenu povlačenja Gantza, koji je od početka rata bio političko, društveno i međunarodno pokriće za “desničarsku” vladu.

Drugi scenarij – koji Mustafa isključuje – jeste usvajanje zakona koji je bliži sekularnim strankama, što bi značilo izlazak vjerskih stranaka iz vlade i njen pad.

Netanyahu, također, pokušava izbjeći prijevremene izbore, što bi implicitno značilo zaustavljanje rata u Gazi, osim njegovog i pad “desničarskog” bloka te formiranje alternativne vlade na čelu s Gantzom, smatra stručnjak za izraelska pitanja.

Mustafa tvrdi da trenutna kriza dolazi u kontekstu potrebe izraelske vojske za rezervnim vojnicima, nakon što je to pitanje jedno vrijeme zanemarivano, kao i regrutacija Hareda, ističući da Izrael konačno ima  priliku donijeti zakon nakon što je Vrhovni sud poništio prethodne zakone.

Dodaje da je Netanyahuova vlada obavezna donijeti ovaj zakon, “bez kojeg vlada neće moći izuzeti Harede od regrutacije”, te da ona u junu mora zakon predstaviti Knessetu kako bi glasao o njemu.

Politički oportunizam

Zauzvrat, dr. Hassan Ayoub, profesor političkih nauka na Univerzitetu An-Najah u Palestini, tvrdi da kriza regrutovanja Hareda odslikava razmjere političkog oportunizma, Netanyahua i njegovih partnera u koaliciji, ili opozicije.

Smatra da kriza nije vezana samo za vojne proračune u svjetlu potrebe vojske za više ljudstva, već postoji i ekonomski aspekt koji se odnosi na državni budžet. To je pozadina samog problema – prema njegovom mišljenju – a ne kriza kako je definiše sama država.

Smatra da će to pitanje stvoriti procjep u izraelskom društvu između liberalnog i sekularnog njegovog dijela s jedne strane i onog vjerskog s druge strane, dodajući da će biti teško izaći iz ovog ćorsokaka, naglašavajući neophodnost sklapanja novog sporazuma.

Palestinski akademik smatra da pitanje regrutacije Hareda ozbiljno prijeti opstanku Netanyahuove vlade jer su sve stranke zabetonirale svoje pozicije, isključujući da će Netanyahu moći izbjeći pritisak te krize.

Ko su Haredi?

Kada je riječ o toj vjerskoj grupaciji, Mustafa kaže da Haredi čine 13 posto izraelskog društva i da se očekuje da će 2050. godine dostići 20 posto.

Dodao je da je riječ o ekstremističkoj vjerskoj skupini koja ne priznaje cionizam i živi u geografski izolovanim kvartovima, koji se razlikuju po svom odijevanju, a uspjeli su se integrirati i sačuvati svoje političke i kulturne posebnosti, posebno obrazovanje u zatvorenim naseljima.

Kaže da su Haredi od vodećih grupacija po natalitetu, jer njihove žene rađaju u prosjeku između sedmero i osmero djece. Ne uče engleski, matematiku i prirodne nauke i ograničeni su na vjerski nastavni plan i program. “Stoga, oni su neobrazovani, neprosvijećeni, neproduktivni i u biti su potrošači te nisu integrisani u izraelsku privredu”.

Treba napomenuti da je Netanyahu – na sastanku s vladinim pravnim savjetnikom – predložio da se godišnje regrutuje 2.500 Hareda, dok je glavni rabin sefardskih Jevreja (sekta istočnjačkih Jevreja), Yitzhak Yosef, pozvao svoje sljedbenike da napuste Izrael ako budu primorani da služe vojni rok.

Izvor: Al Jazeera