Zašto Washington traži da Kijev prestane gađati ruske rafinerije?

Ukrajina će prestati s napadima na ruske rafinerije u zamjenu za strožije američke sankcije ruskoj naftnoj industriji.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Bijeloj kući (EPA-EFE/Evan Vucci/POOL)

Ruske novine su objavile da je Washington stao na stranu Rusije i pozvao Ukrajinu da prekine napade na rusku energetsku infrastrukturu jer strahuje od porasta cijena nafte i povratka inflacije u Sjedinjene Američke Države, što bi ugrozilo šanse predsjednika Joea Bidena da dobije novi predsjednički mandat.

Autorka Olga Samovalova navela je u svom izvještaju u listu Vzglyad da bi cilj bombardovanja ruskih ciljeva od strane Kijeva mogao biti pogađanje za veću finansijsku i vojnu podršku Washingtona.

Samovalova je rekla da je Ukrajina tražila od Sjedinjenih Američkih Država da smanje gornju granicu cijena ruske nafte za 50 posto, sa 60 na 30 dolara po barelu, te je navela niz razloga koji sprečavaju Washington da ispuni ovaj zahtjev.

Opcije Washingtona

Autorka je citirala Igora Juškova, stručnjaka Finansijskog univerziteta pri Vladi Rusije i Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost, koji je rekao da je za Washington u ovom trenutku bolje da ne mijenja gornju granicu cijena jer promjena neće donijeti očekivane rezultate.

Istakla je da se organizacija G7, kada je usvojila sankcije za Rusiju, obavezala na prilagođavanje gornje granice cijena svaka dva mjeseca za 5 posto prosječnih cijena ruske nafte, ali ovo nikada nije sprovedeno.

Juškov dodaje da na cijene ruske nafte ni na koji način neće utjecati prilagođavanje gornje granice cijena i da ne zavise od toga.

Ukrajina se pogađa sa Washingtonom

Autorka je navela da je malo vjerovatno da će Ukrajina moći izazvati promjenu gornje granice cijena nafte, ali je našla drugi način da se pogađa sa Sjedinjenim Američkim Državama – želi dodatnu podršku u novcu i oružju u zamjenu za zaustavljanje napada na ruske rafinerije nafte.

U najgorem slučaju, Ukrajina će prestati s napadima na ruske rafinerije u zamjenu za strožije američke sankcije ruskoj naftnoj industriji.

Kada je riječ o razlozima zbog kojih je Washington zatražio od Kijeva da prekine napade, autorka je navela da se Sjedinjene Američke Države plaše rasta cijena nafte i brze inflacije, od čega već dugo pate.

Predsjednik i cijene nafte

Juškov je istakao da je poreski sistem u Sjedinjenim Američkim Državama takav da se cijena nafte u svijetu odmah odražava na cijenu goriva u zemlji, kao i da u Americi postoji politička kultura koja tjera ljude da rast cijena na benzinskim pumpama gledaju kao promašaj predsjedničke administracije, tako da Amerikanci povezuju predsjednika sa cijenama nafte.

Godine 2022. kada su cijene porasle na 120 dolara po barelu, Bidenovi republikanski rivali organizirali su demonstracije i postavljali postere na benzinskim pumpama sa slikom Bidena kako prstom upire u cijenu benzina. Svakako, kaže autorka, da Biden ne želi dozvoliti da se to dogodi u izbornoj godini zbog Ukrajine i Rusije.

Strah od osvete

Štaviše, Sjedinjene Američke Države strahuju od mjera koje bi Rusija mogla poduzeti zauzvrat. Jer, ako ruska naftna industrija bude oštećena i to dovede do nestašice naftnih derivata, Rusija će odgovoriti na svoj način.

Autorka je prenijela iz lista Financial Times da bi Moskva zauzvrat mogla pokrenuti napade na energetsku infrastrukturu na koju se oslanja Zapad, kao što je naftovod koji ide iz Kaspijskog mora, a kojim se kazahstanska nafta transportuje na svjetsko tržište preko ruske teritorije.

Osim toga, Rusija bi mogla pregovarati s Iranom i Husima u Jemenu o aktivnijem napadu na brodove koji prolaze kroz Crveno more, čime bi se prekinule isporuke nafte. Na ovaj način bi moglo doći do globalne energetske krize.

Na kraju izvještaja autorka je citirala Juškova, koji je rekao da, ako se ovi scenariji ostvare, Rusija neće pretrpjeti gubitke kakve bi pretrpjele Sjedinjene Američke Države.

Izvor: Agencije