Analitičari: Netanyahu želi nastavak rata i na sebe je preuzeo obračun s Bidenom

Usljed niza sporova unutar izraelske vlade, kao i između političke i vojne vlasti u Izraelu, premijer Benjamin Netanyahu nastavlja da izaziva unutrašnje i vanjske protivnike, u pokušaju da se spasi iz gliba u Gazi. Hoće li uspjeti u tome?

Šef katedre za političke nauke na Univerzitetu Hebron, dr. Bilal Al-Shobaki, potvrđuje da Netanyahu, uprkos dilemama sa kojima se suočava, i dalje uživa podršku ekstremno desničarskog glasačkog tijela, pored toga što je svjestan slabosti svojih protivnika, što znači da su prijetnje desnice pritiscima na njega isprazne, jer se i sama bori za opstanak u vladi koju on vodi.

Što se tiče ostalih protivnika, kao što su ministar u Izraelskom ratnom kabinetu Benny Gantz i opozicioni lider Yair Lapid, svi oni rade na zadržavanju trenutnog stanja, te stoga nema potrebe da se okreću protiv Netanyahua.

Kada je riječ o Netanyahuovim slabostima, najveća od njih jesu podjele unutar izraelskog Ratnog kabineta. Na početku rata u Pojasu Gaze, ovaj kabinet je bilo simbol izraelskog jedinstva, a danas je postao teret Netanyahuu, rekao je Al-Shobaki u intervjuu za program “Gaza… šta dalje?” na kanalu Al Jazeere.

Prema palestinskom piscu i političkom analitičaru Ahmedu Al-Hili, Netanyahu ima 64 mjesta u Knessetu zahvaljujući podršci ekstremno desnih stranaka, a taj broj može otići na 68 ako dođe do dogovora između njega i izraelskog ministra Gideona Sa'ara, koji je raskinuo svoje političko partnerstvo sa Gantzom.

Neslaganje sa Bidenom

O tome da li će mu spor sa američkom administracijom pomoći na unutrašnjem planu, Al-Hila objašnjava da je izraelski premijer preuzeo na sebe zadatak suprotstavljanja administraciji predsjednika Joea Bidena, posebno nakon procjene američkih obavještajaca da on (Netanyahu) gubi povjerenje izraelskog javnog mnijenja, te poziva Bidenove administracije na prijevremene izbore u Izraelu.

On nije isključio da će spor između Netanyahua i Bidenove administracije imati uticaja na predstojeći pregovarački proces sa palestinskim otporom oko sporazuma o razmjeni.

Netanyahu, dodaje palestinski pisac i politički analitičar, želi zadržati ratno stanje u Gazi, jer mu ono omogućava opstanak u vladi, a možda pokaže i neku vrstu fleksibilnosti po pitanju humanitarne pomoći u Gazi, ublažavajući unutrašnje pritiske na sebe, kao i pritiske Amerikanaca.

Međutim, problem s kojim će se i dalje suočavati premijer Izraela – kako kaže Al-Hila – odnosi se na izraelske zarobljenike koje drži palestinski otpor, a koje on nije uspio osloboditi silom. Zato pokušava pregovorima izvršiti pritisak na palestinski pokret otpora Hamas da prihvati određeni dogovor koji predviđa njihovo oslobađanje nakon održivog prekida vatre. On bi ovo plasirao kao vlastiti uspjeh na unutrašnjem planu…ali hoće li Hamas to prihvatiti?

Prema procjeni šefa Odsjeka za političke nauke na Univerzitetu Hebron, Sjedinjene Američke Države moraju izvršiti pritisak na duboko ukorijenjene institucije u Izraelu, kao što su Služba unutrašnje sigurnosti (Shin Bet) i Obavještajna službe (Mossad).

Naglasio je da je pritisak Amerikanaca na Netanyahua beskoristan, jer on kroz rat brani vlastitu poziciju. Svojim simpatizerima u ekstremnoj desnici, on poručuje da ga je američki saveznik ostavio na pola puta.

Važno je napomenuti da je Netanyahu u nedjelju odbio američki poziv za održavanje prijevremenih izbora. U intervjuu za CNN prokomentarisao je oštre kritike koje mu je prošlog četvrtka uputio lider demokratske većine u američkom Senatu Chuck Schumer. Schumer je u govoru pred Kongresom pozvao na nove izbore u Izraelu, a izraelskog premijera opisao kao prepreku za mir. Kasnije je i američki predsjednik Biden pohvalio Schumerov govor, rekavši da je dobar.