Mossad i CIA razgovaraju o mogućem dogovoru s Hamasom

Izrael je objavio da se šef Mossada, izraelske obavještajne agencije zadužene za djelovanja u inostranstvu, sastao sa svojim američkim kolegom u okviru napora da se osigura oslobađanje zarobljenika zatočenih u Gazi. S druge strane, izvještaji ukazuju da postoje neslaganja između političkih i profesionalnih nivoa zbog kojih je došlo do zastoja u pregovorima.

Ured premijera Benjamina Netanyahua naveo je, u saopćenju, da se “šef Mossada David Barnea sastao s direktorom Centralne obavještajne agencije (CIA) Williamom Burnsom kako bi razgovarao o mogućem dogovoru o oslobađanju talaca.”

U saopćenju se dodaje da je Izrael i dalje u kontaktu s posrednicima u okviru nastojanja da se postigne sporazum. Dodaje se i to da se “u ovoj fazi Hamas čvrsto drži svog stava”. Također se tvrdi da pokret nije zainteresiran za dogovor i da nastoji zapaliti regiju tokom mjeseca ramazana na račun palestinskog stanovništva u Pojasu Gaze.

Iako se u saopćenju Netanyahuovog ureda ili Izraelske radiodifuzne korporacije ne spominje mjesto na kojem su se Barnea i Burns sastali, izraelski portal Walla navodi da su se sreli u gradu Akaba u Jordanu.

Netanyahu je odbio zahtjeve nadležnih tijela u svojoj vladi i sigurnosnih agencija da proširi ovlasti izraelskoj delegaciji kojoj je povjereno vođenje razgovora radi postizanja dogovora o razmjeni zarobljenika s pokretom Hamas. Izraelski službeni radio javlja da je Netanyahu to odbio jer se politički zvaničnici u njegovoj vladi protive sklapanju sporazuma o zarobljenicima i postizanju primirja u borbama u Pojasu Gaze.

Izraelski Channel 12 navodi da su procurjeli izvještaji o nedavnim raspravama koje su vodila relevantna tijela poput Ratnog kabineta i ministarskog vijeća u užem sazivu, a otkrivaju da su nesuglasice u stavovima političkih zvaničnika u vladi i lidera u sigurnosnim službama uzrok zastoja u pregovorima i neuspjeha da se postigne dogovor o razmjeni zarobljenika i primirje prije početka ramazana.

Hamas ne odustaje od svojih uvjeta

S druge strane, Reuters je citirao izvor u Islamskom pokretu otpora (Hamas) koji je rekao da je “mala vjerovatnoća” da će delegacija ovog pokreta još jednom posjetiti Kairo početkom ove sedmice kako bi održala razgovore.

Hamas je za nedostatak napretka okrivio Izrael, koji odbija pružiti garancije za okončanje rata ili povlačenje trupa iz Pojasa Gaze.

Abu Ubaida, glasnogovornik brigada Izz al-Din al-Qasam, vojnog krila pokreta Hamas, izjavio je ranije da se okupaciona vlada služi obmanama i odugovlačenjem u pregovorima, koje karakterizira neizvjesnost i konfuzija. Naglasio je da su glavni prioriteti otpora, kako bi se postigao dogovor o razmjeni zarobljenika, potpuno zaustavljanju agresije, povlačenje okupacionih trupa, povratak raseljenih lica i rekonstrukcija.

Abu Ubaida se obratio porodicama Izraelaca koji se nalaze u zatočeništvu u Gazi, poručivši im da moraju znati da se njihova vlada i njihov Ratni kabinet poigravaju sa životima njihove djece i da su uporni u tome da ih “preuzmu u lijesovima”, kako je rekao. Dodao je da je “sada odgovornost na njima kako bi se spasili oni koje je moguće spasiti”.

Teškoće u postizanju primirja prije ramazana

Katar i Egipat, uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država, posreduju između Hamasa i Izraela u cilju postizanja novog sporazuma o prekidu vatre u Gazi i razmjeni zarobljenika prije mjeseca ramazana, ali pregovori za sada nisu dali rezultate.

U međuvremenu je američki predsjednik Joe Biden priznao da postoje teškoće u postizanju primirja prije ramazana.

Izrael procjenjuje da se u Gazi nalazi više od 125 zarobljenika, dok u svojim zatvorima drži najmanje 8.800 Palestinaca, prema zvaničnim izvorima s obje strane.

Hamas i Izrael su ranije, posredstvom Katara, Egipta i SAD-a, postigli primirje u trajanju od sedam dana, od 24. novembra do 1. decembra 2023. godine, kada je došlo do prekida vatre, razmjene zarobljenika, a dopremljene su i vrlo ograničene količine humanitarne pomoći u Gazu.

Izrael od 7. oktobra 2023. godine vodi razoran rat protiv Pojasa Gaze, u kojem su ubijeni i ranjeni deseci hiljada civila, uglavnom žena i djece. Rat je doveo i do ogromnog uništavanja infrastrukture i humanitarne katastrofe, zbog čega se Izrael suočio s optužbama za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.