Da li je Kina blizu pokretanja rata?

Pitanje kolika je vjerovatnoća da će Kina započeti rat možda je najvažnije u međunarodnim odnosima danas. Ako Peking napadne Tajvan ili bilo koju drugu metu u zapadnom Pacifiku, rezultat će biti rat sa Sjedinjenim Američkim Državama; rat između dva nuklearno naoružana diva koji se bore za dominaciju.

Ako se ovom ratu dodaju tekući ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, svijet će, zasigurno, gorjeti u peći globalnog sukoba bez presedana od Drugog svjetskog rata.

Ovako je magazin Foreign Policy sažeo zajednički članak Michaela Beckleya, profesora političkih nauka na Univerzitetu Tufts, i Hala Brandsa, profesora globalnih poslova na Johns Hopkins Collegeu, u kojem su potvrdili da znaci opasnosti od rata sa Kinom i dalje postoje, uprkos nedavnim diplomatskim aktivnostima između Washingtona i Pekinga.

Koliko je zabrinjavajuće?

Među tim znakovima, prema autorima, je i taj da je Kina izložila brodove, avione i projektile na najvećoj vojnoj smotri u posljednjih nekoliko desetljeća, da skladišti gorivo i hranu i da pokušava smanjiti utjecaj sankcija na svoju ekonomiju, u vrijeme kada Kineski predsjednik Xi Jinping kaže da se njegova zemlja mora pripremiti “za najgore i najteže scenarije”, “do ekstrema, i da bude spremna da izdrži jake vjetrove, promjenjive vode, pa čak i opasne oluje”.

Pisci su primijetili da sve ovo dolazi u vrijeme kada je Peking postao autoritarniji i ponekad nasilniji u odnosima sa svojim susjedima kao što su Filipini, Japan i Indija, dok povremeno naglašava svoju sposobnost napada, blokade, a možda i invazije na Tajvan, što je navelo mnoge američke zvaničnike da vjeruju kako rizik od rata raste. Direktor CIA-e William Burns rekao je da kineski predsjednik nastoji svojoj zemlji priuštiti mogućnost da okupira Tajvan do 2027. godine.

Neki posmatrači smatraju da Kina, koja je dostigla vrhunac svoje snage, može postati agresivnija kako bi skrenula pažnju sa svojih unutrašnjih problema ili osigurala neke dobitke koliko god je to moguće, dok drugi analitičari smatraju da je opasnost od kineske agresije preuveličana, a njihov osnovni argument je da zemlja koja nije pokrenula katastrofalan rat već više od četiri decenije, vjerovatno to neće učiniti ni sada.

Autori su istakli da je ovo mišljenje pogrešno, jer je ponašanje bilo koje zemlje duboko oblikovano njenim okolnostima, a okolnosti u Kini se veoma eksplozivno mijenjaju.

Kada se u obzir uzmu sljedeća četiri faktora, postaje jasno da mnogi uvjeti koji su nekada omogućavali miran uspon Kine, sada mogu pospješiti ​​nasilni pad, prema autorima.

Faktori regresije

Prvi od ovih faktora, prema autorima, jeste da je manje vjerovatno da će regionalni sukobi u kojima je Kina jedna od sukobljenih strana biti riješeni mirnim putem nego što je to bio slučaj ranije. Drugi je da se vojni balans u Aziji na neki način promijenio, što bi moglo učiniti Peking opasnim optimistom po pitanju ishoda rata. Treće je da strateški i ekonomski izgledi Kine postaju sve mračniji i neizvjesniji, uprkos poboljšanju vojnih izgleda. Četvrto, Xi Jinping pretvara Kinu u “ličnu diktaturu vrste koja je posebno osjetljiva na katastrofalne pogrešne procjene i skupe ratove”, kažu oni.

To ne znači da će Kina izvršiti invaziju na Tajvan u određenoj sedmici, mjesecu ili godini i nemoguće je predvidjeti tačno vrijeme invazije, jer je iskra koja bi ga zapalila često neočekivana kriza, kao što je slučaj i sa zemljotresima u slučaju kojih ne možemo znati kada će se dogoditi, ali znamo faktore koji pomažu da se oni predvide, a danas indikatori rizika od Kine trepere crveno, ističu autori.

Mogućnost rata između Sjedinjenih Američkih Država i Kine na prvi pogled može izgledati daleka, jer Peking nije vodio veliki rat u zadnje 44 godine, ali izostanak rata ne znači i odsustvo agresije, jer je Peking iskoristio i vojne i paravojne sposobnosti da proširi obim svoje kontrole u Južnom i Istočnom kineskom moru, a također se upustio i u krvave sporove s Indijom.