Izrael namjerava povećati budžetski deficit kako bi finansirao rat u Gazi

Finansijski odbor Izraelskog parlamenta (Knesseta) odobrio je prijedlog za povećanje budžetskog deficita za 2024. godinu sa 2,25 na 6,6 posto BDP-a zbog povećane potrošnje za finansiranje rata u Gazi.

U narednim sedmicama provest će se glasanje u Knessetu za usvajanje tog prijedloga.

Rat je povećao troškove odbrane i kompenzacije onima koji su njime pogođeni, uključujući kompanije i stanovnike gradova u blizini Pojasa Gaze na jugu i Libana na sjeveru, kao i hotele u kojima su smješteni deseci hiljada raseljenih Izraelaca.

„Razlika od planiranog deficita je oko 70 milijardi šekela (19 milijardi dolara) i rezultat je dodatnih rashoda koji su potrebni zbog rata”, naveo je Odbor u saopćenju.

Knesset je ovog mjeseca odobrio revidirani budžet za 2024. godinu u vrijednosti od 584 milijarde šekela (162 milijarde dolara), odnosno, 724 milijarde šekela (201,4 milijarde dolara) uključujući otplatu dugova.

Pozajmica od 60 milijardi dolara

Prošle godine je Izrael odobrio budžet za 2023. i 2024. godinu, ali je rat u Gazi izazvao šok u vladinim javnim finansijama, što je zahtijevalo izmjenu budžeta i dodatne rashode.

List Financial Times citirao je generalnog računovođu u Izraelskom ministarstvu finansija Yalija Rothenberga koji je rekao da Izrael ove godine planira pozajmiti 60 milijardi dolara, zaustaviti zapošljavanje u vladi i povećati poreze jer se potrošnja u vojne svrhe gotovo udvostručila zbog rata u Pojasu Gaze.

Rothenberg je rekao da je glavna ekonomska reforma u Izraelu demobilizacija rezervnih vojnika. Petina njih (oko 60 hiljada) je u borbama, ali se očekuje da će se taj broj smanjiti na 30-40 hiljada do kraja marta, jer intenzitet borbi „opada“, prema njegovim riječima.

Napominje da je stradanje izraelske privrede usljed rata u Gazi natjeralo Banku Izraela da zadrži kamatne stope nepromijenjenim tokom proteklih dana, nakon što ih je u januaru smanjila za 0,25 posto.

Održavajući kamatne stope na 4,5 posto, Centralna banka priznaje da je rat imao „značajne posljedice“ na ekonomsku aktivnost i finansijska tržišta.

Teški mjeseci

„Bila su to četiri teška mjeseca za Izrael. Osim sigurnosnih pitanja, rat sa sobom nosi i primijetne ekonomske posljedice. On utiče na ekonomsku aktivnost općenito i na finansijska tržišta, a stanje neizvjesnosti je još uveliko prisutno”, rekao je guverner Banke Izraela Amir Yaron.

Ekonomija je pala za 19,4 posto na godišnjem nivou u posljednjem kvartalu prošle godine kao posljedica rata, a 2023. godina je završena rastom od dva posto.

Yaron je izrazio zabrinutost zbog toga da će građevinski sektor biti pogođen manjkom radnika nakon što je palestinskim radnicima onemogućeno da rade u Izraelu.

Nakon što je Moody's ovog mjeseca snizio kreditni rejting zbog neizvjesnosti rata, Yaron je rekao da je jasno da su tržišta uzela u obzir smanjenje kreditnog rejtinga.