Kijev želi koristiti više ukrajinskih dronova; sukob Trumpa i Bidena o NATO-u

Novo ukrajinska vojna komanda želi efikasnije koristiti oružane snage i izgraditi odbrambenu industriju.

Ukrajinci stoje kod kratera nakon ruskog raketnog napada u selu Buda-Babynetska, blizu Buče (Reuters)

Ukrajina je prošle sedmice promijenila vodstvo svoje vojske i najavila promjenu taktike, dok je glasanje u američkom Senatu obnovilo nade ove ugrožene države da će dobiti američku pomoć.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski imenovao je komandanta kopnene vojske Oleksandra Sirskog kao glavnokomandujućeg oružanih snaga 8. februara. Navodno je Zelenski ponudio odlazećem komandantu Valeriju Zalužnjem da „ostane kao dio ekipe“, no nije navedeno šta to znači.

„Ustali smo protiv zlog i moćnog neprijatelja. Zajedno ćemo opstali“, napisao je Zalužni, jako popularan general koji je zaustavio rusku invaziju februara 2022. godine i naredio kontranapad u augusta te godine kada je Ukrajina vratila više od 1.500 kvadratnih kilometara.

Od tada su ukrajinske snage zapele u rovovskim borbama, a kontraofanziva prošlog ljeta nije ispunila cilj presijecanja ruskog fronta na dva dijela.

„Zadaci iz 2022. su različiti od onih iz 2024. godine“, naveo je Zalužni.

Milion letećih bombi

U prvom sastanku sa ministrom odbrane Rustemom Umerovim narednog dana, Sirski je rekao kako će veću ulogu imati dronovi i elektronsko ratovanje – nešto što je Zalužni također rekao prije nego je smijenjen.

Ukrajina ima cilj da napravi milion malih bespilotnih letjelica – u biti letećih bombi – ove godine.

Premijer Denis Šmihal kazao je tokom rasprave o budžetu u utorak kako je glavni cilj Vlade razvoj visokotehnološke odbrambene industrije, te kako će samo na dronove biti izdvojena milijarda američkih dolara.

„Govorimo o razvoju klastera odbrambene tehnologije, te povećanju proizvodne dronova različitih kategorija, kao i o elektronskom ratovanju“, istakao je.

Ministar digitalne transformacije Mihailo Fedorov Reutersu je kazao kako se dramatično povećava broj i domet ukrajinskih domaćih letjelica.

„Samo u decembru su isporuke dronova bile 50 puta veće od cijele 2022. godine“, dodao je.

Ministarstvo odbrane Ukrajine pokrenulo je web formular za Ukrajince koji se žele uključiti u zajednicu inovatora kako bi „pomogli pri rješavanju najtežih izazova na frontu“ i pokušavaju napraviti tehnološku nadmoć nad Rusijom u odnosu 10:1.

Ova strategija donosi rezultate.

Dvije dalekometne bespilotne letjelice napale su ruske naftne rafinerije u Ilskiju i Afipskiju, u Krasnodar Kraju, u petak. Snimci sa lokacije pokazuju dim iz rafinerija.

Ukrajinski pomorski dronovi potopili su ruski desantni brod Cezar Kunikov kod južnog vrha Krimskog poluotoka u srijedu. Obavještajna Grupa 13 ukrajinske vojske koristila je kopnene dronove Magura-V u napadu.

To je peti ruski desantni brod u Crnom moru koji je Ukrajina potopila ili izbacila iz stroja. Noćni snimak napravljen dronom pokazuje kako je Cezar Kunikov pogođen i kako tone u luci.

Sedmicu ranije su ukrajinski vojni obavještajci koristili su šest dronova Magura kako bi potopili raketnu korvetu Ivanovets.

Pitanje strane pomoći

Sirski je također kazao kako su prioritet i poboljšana efikasnost logistike kako bi linije fronta bile bolje opskrbljene, te dovođenje novih i obučenih vojnika u redove ukrajinskih jedinica.

Ukrajina ima skoro milion ljudi pod oružjem.

Sirski će nastojati i anulirati svoj imidž „kasapina“ koji je zaslužio kada je naredio odbranu do posljednjeg u istočnom gradu Bahmutu koja je odnijela veliki broj života.

„Naravno, moramo unaprijediti taktiku, za nas je glavni zadatak i najveća vrijednost sačuvati život našem vojniku“, izjavio je za njemačku TV stanicu ZDF. „Radije bih napustio neku poziciju, ali neću dozvoliti smrt svog osoblja.“

Ističe važnost oslanjanja na vlastite snage: „To u prvom redu moramo, ovisiti o svojoj snazi, a ne samo o partnerima“.

Kada su ove riječi objavljene, američki Senat usvojio je dvostranački zakon o nacionalnoj sigurnosti kojim se odobrava 60,6 milijardi dolara finansijske i vojne pomoći Ukrajini sa 70 prema 29 glasova. Zakon je također sadržavao 35 milijardi dolara pomoći za Izrael i Tajvan.

Zakon također mora proći Zastupnički dom Kongresa, ali je predsjednik tog doma Mike Johnson, republikanski saveznik predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa, rekao je da neće razmatrati pomoć Ukrajini, iako bi 84 posto odobrenih sredstava išlo američkim proizvođačima oružja.

„Nema sumnje da bi prijedlog zakona iz Senata prošao u Zastupničkom domu”, rekao je američki predsjednik Joe Biden. “Dakle, pozivam predsjedavajućeg da dopusti cijelom Zastupničkom domu da iznese svoje mišljenje i ne dopusti manjini najekstremnijih glasova u Zastupničkom domu da blokira ovaj zakon čak i da se o njemu glasa.”

Trump je vodio kampanju za smanjenje američkih odbrambenih troškova u Evropi, uključujući troškove odbrane NATO saveznika koji bi, smatra on, trebali trošiti više na odbranu.

„Jedan od predsjednika velike [NATO] države ustao je i rekao, ako ne platimo i budemo napadnuti od strane Rusije, hoćete li nas zaštititi?”, rekao je studentima na Univerzitetu Coastal Carolina u subotu. “Ne, neću vas štititi, zapravo, ohrabrio bih [Ruse] da rade što god žele. Morate platiti,” rekao je uz klicanje.

Netačni podaci

Biden je odgovorio rekavši da je Trump “dao poziv” ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da izvrši invaziju na američke NATO saveznike.

“Kada gleda NATO, on ne vidi savez koji štiti Ameriku i svijet. On vidi protekcionaški reket”, rekao je predsjednik.

Trump je svoj govor začinio netačnim podacima. Procijenio je dosadašnju američku pomoć Ukrajini na 200 milijardi dolara, a evropski doprinos na 25 milijardi dolara.

Zapravo, SAD je doprinio sa 113 milijardi dolara finansijske i vojne pomoći, a Evropa 88,3 milijarde eura (95 milijardi dolara), no Evropa je odobrila dodatnih 39,5 milijardi eura (42,5 milijardi dolara) finansijske i vojne pomoći za ovu godinu.

Trumpov utjecaj na republikance u Zastupničkom domu znači da ove godine nema američkih izdvajanja za Ukrajinu.

Financial Times je objavio da se Ukrajina već suočava s nedostatkom artiljerije. New York Times je naveo kako će rakete ukrajinske protivzračne odbrane nestati do marta ako se ne popune njihovi lageri.

Ruske snage su u međuvremenu nastavile napadati ukrajinske branitelje na istoku, lansirajući čak 100 napada dnevno. Ukrajinske oružane snage procijenile su da ubijaju ili ranjavaju oko 1.000 neprijateljskih vojnika na frontu svaki dan – brojka koja se ne može provjeriti.

Komandant grupe Tavria i brigadni general Oleksandr Tarnavski rekao je da je cilj Rusije bio zauzeti Avdijivku.

“Neprijatelj sve više dodaje oklopne grupe jurišnim pješadijskim jedinicama”, rekao je.

Sirski je imao prvo putovanje kao vrhovni komandant na istočni front, u pratnji Umerova. Rekao je da su se jedinice suočile s “ekstremno teškim uvjetima”. Umerov je rekao da su bespilotne letjelice i pojačanje za elektroničko ratovanje na putu.

“Avdijivka, Kupjansk, Liman jako su važna područja na koja je koncentrirana sva naša pažnja”, rekao je Umerov.

Izvor: Al Jazeera