Trumpova ‘ruska’ prijetnja NATO-u: Koliko američki saveznici troše na odbranu

Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izazvao je oštre reakcije u Evropi nakon što je rekao da Washington možda neće zaštititi NATO saveznike od potencijalnog napada Rusije ako on pobijedi na izborima u novembru osim ako neke članice saveza ne povećaju svoje vojne troškove.

Govoreći na predizbornom skupu u Južnoj Karolini, predsjednički kandidat Republikanske stranke rekao je da je poručio neimenovanom čelniku “velike zemlje” koja je dio NATO-a da će ih “ohrabriti [Rusiju] da rade šta god žele” s nacijama koje ne troše dovoljno na odbranu.

NATO, koji je nastao tokom Hladnog rata, sastoji se od 31 nacije, sve su u Evropi osim SAD-a i Kanade. Prema članku 5. ugovora kojim je stvoren Sjevernoatlantski savez, napad na jednu od članica zahtijeva odgovor svih.

Trump je ranije davao slične komentare o vojnoj potrošnji drugih članica NATO-a, i u vrijeme dok je bio predsjednik, rekavši da SAD nepravedno snosi teret odbrane Saveza.

No dok retorika poduzetnika koji je postao političar o savezu ostaje nepromijenjena, potrošnja članica NATO-a razlikuje se od one u vrijeme kada je Trump bio na vlasti.

Ključni razlog: ruski rat protiv Ukrajine i povećana percepcija prijetnje u Evropi.

Koliko članice NATO-a izdvajaju za odbranu?

Troškovi NATO-a za odbranu naglo su opali nakon Hladnog rata – s 4,1 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) 1990. na 2,6 posto 2000. – čak i dok je trajao proces širenja. Kako bi povećali finansiranje, članice su se na samitu 2014. u Walesu složile da će do 2024. doprinijeti savezu s najmanje dva posto svog BDP-a.

Do 2017, kada je Trump prisegnuo kao američki predsjednik, samo su četiri zemlje ispunile taj prag: SAD, Grčka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Poljska. Trumpov argument od tada je bio da SAD treba pritisnuti saveznike da prošire svoje vojne budžete.

Sedam godina kasnije, vojna potrošnja NATO-a znatno se promijenila, iako većina članica još uvijek ne izdvaja dva posto svog BDP-a za odbranu.

Do 2022, osam zemalja NATO-a su dosegle taj prag — SAD, UK, Grčka, Poljska, Latvija, Litva, Estonija i Hrvatska.

Zatim, kako se rat u Ukrajini nastavljao a strahovi zbog ekspanzionističkih ambicija Rusije rasli, više evropskih članica povećalo je svoje vojne budžete. Broj se popeo na 11 u 2023, pri čemu su Mađarska, Rumunija, Slovačka i nova članica NATO-a Finska sve trošile više od dva posto, dok je Hrvatska pala ispod praga.

Luksemburg (0,7 posto) troši najmanje u odnosu na svoj BDP. Belgija (1,1 posto), Turska (1,3 posto), Španija (1,3 posto), Slovenija (1,4 posto) i Kanada (1,4 posto) druge su zemlje članice koje se nalaze na dnu piramide potrošnje.

Ipak, iako je sve više članica NATO-a povećalo svoju potrošnju, ovisnost Saveza o veličini i snazi američke vojske samo je rasla.

SAD, čija vojska čini jezgru saveza, dosljedno troši više od svih ostalih članica zajedno. Godine 1990, SAD je podmirivao 61 posto troškova saveza za odbranu. Do 2020, udio SAD-a porastao je na 70 posto.

Kako je rat u Ukrajini utjecao na potrošnju NATO-a?

Nekoliko članica NATO-a objavilo je namjere povećanja svojih budžeta za odbranu i ispunjavanja cilja od dva posto nakon ruske invazije na Ukrajinu. Francuska je obećala ispuniti prag 2025, Italija 2028, Španija 2029. i Belgija 2035.

U decembru je Savez objavio vojni budžet od 2,03 milijarde eura (2,4 milijarde dolara) za 2024, što je povećanje od 12 posto u odnosu na 2023.

Prema Bijeloj kući, SAD je ratnoj Ukrajini pružio više finansijske pomoći nego bilo kojoj drugoj zemlji, u iznosu od 44 milijarde dolara od 2022.

Stručnjaci kažu da NATO još ne ispunjava svoj cilj u pogledu vojne potrošnje pojedinačnih članica, a budžeti zapadnoevropskih zemalja koje su udaljenije od Rusije, poput Njemačke, među najsporijim su u porastu.

Od 2021. do 2023, Berlin je povećao svoju potrošnju kao postotak BDP-a za 0,1 posto. S druge strane, ukrajinski susjed Poljska je u tom periodu gotovo udvostručila svoju potrošnju.

Kako bi drugo Trumpovo predsjedništvo moglo utjecati na odnose SAD-a i NATO-a?

Posljednji Trumpovi komentari izazvali su zabrinutost unutar Saveza zbog mogućnosti poremećaja unutar NATO-a ako se on vrati na vlast.

“Bilo kakav nagovještaj da se saveznici neće braniti potkopava cjelokupnu našu sigurnost, uključujući i Sjedinjene Američke Države, i izlaže američke vojnike i evropske vojnike povećanom riziku”, rekao je šef NATO-a Jens Stoltenberg. Savez ima ukupno 3,3 miliona pripadnika vojnog osoblja.

Trump je godinama imao težak odnos s NATO-om, posebno dok je bio predsjednik.

Godine 2019, Trump je rekao novinarima da je zadržao gotovo 400 miliona dolara sredstava odobrenih od strane Kongresa Ukrajini jer druge članice NATO-a nisu dale svoj doprinos.

“Opet bih uskratio i nastavit ću uskraćivati sve dok Evropa i druge nacije ne daju doprinos Ukrajini jer oni to ne rade”, rekao je tada Trump. “Zašto samo Sjedinjene Američke Države ulažu novac? Njemačka, Francuska i druge zemlje trebale bi uložiti novac.”

Iako nije članica NATO-a, Ukrajina se godinama zalaže za pridruživanje savezu, a NATO je zauzvrat izjavio da je zaštita zemlje ključni prioritet. NATO je imao 12 članica kada je formiran 1949. godine, a analitičari su istaknuli da je širenje saveza na zemlje bivšeg Sovjetskog saveza ugrozilo utjecaj Rusije i razljutilo ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Moskva je saopćila da bi ulazak njenog susjeda Ukrajine u NATO bio korak predaleko. Nakon ruske aneksije Krima 2014, NATO je povećao pomoć Ukrajini. Savez je također povećao sredstva Kijevu otkako je Rusija pokrenula sveopći rat 2022.

Kolege republikanci osudili su Trumpove komentare u subotu. Bivša guvernerka Južne Karoline i ambasadorica u UN-u Nikki Haley, jedina preostala Trumpova protukandidatkinja za republikansku predsjedničku nominaciju, rekla je novinarima da je posljednja stvar koju SAD želi učiniti “stati na stranu Rusije”.

“Nemojte stajati na strani nekoga ko je napao zemlju, a pola miliona ljudi je umrlo ili je ranjeno”, rekla je, misleći na Putina.