Šta će biti s ruskim vojnim bazama u Siriji nakon pada Bashara al-Assada?

Moskva – Brze promjene u Siriji nameću brojna pitanja o budućnosti ruskog vojnog prisustva u toj zemlji nakon što je sirijska opozicija preuzela kontrolu nad zemljom, te kako će se Moskva nositi s novim okolnostima nakon pada Bashara al-Assada.

Još uvijek nije jasno je li proces prijenosa vlasti u Siriji uključivao dogovore između sirijske opozicije i Rusije, iako je rusko Ministarstvo vanjskih poslova u svom saopćenju potvrdilo da Moskva nije učestvovala u bilo kakvim dogovorima o Assadovom odlasku. Prema kasnijem saopćenju Kremlja, Assad se trenutno nalazi u Rusiji.

U isto vrijeme, glavno pitanje se vrti oko sudbine ruskih vojnih baza u Siriji, kao i  oko 100 ruskih vojnih lokacija raspoređenih širom zemlje imajući u vidu nova dešavanja u toj zemlji.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da su vojne baze ruskih oružanih snaga u Siriji u stanju visoke pripravnosti, ali negirajući da su izložene bilo kakvoj prijetnji.

Nejasna situacija

Dmitrij Kim, istraživač u oblasti međunarodnih odnosa, smatra da će Moskva vjerovatno prilagoditi svoje buduće politike novonastalim okolnostima, polazeći od toga da nekadašnja Sirija više ne postoji. Dodaje da je teško predvidjeti kakva će država nastati na ruševinama bivše Sirije i hoće li ona uopće ostati jedinstvena država.

Kim je izjavio za Al Jazeeru da će od ovih promjena zavisiti i budućnost sporazuma potpisanih s prethodnom vladom, uključujući i one o ruskim vojnim bazama.

Što se tiče izjava sirijskog premijera Mohammada Ghazija al-Jalalija da će pitanje ruske vojne prisutnosti u Siriji rješavati nove vlasti, Kim smatra da to ukazuje na znakove budućih promjena u političkom pravcu Sirije. Te promjene, prema njegovim riječima, mogle bi utjecati i na sudbinu ruskih baza, a možda i na ukupne odnose između Damaska i Moskve.

Prema Kimovim procjenama, Rusija će djelovati pragmatično i fokusirat će se isključivo na vlastite prioritete te će ostati spremna pružiti pomoć i podršku svojim partnerima i saveznicima, ali na temelju obostrane koristi.

Istaknuo je da je ruska vojna prisutnost u Siriji, uprkos svom ograničenom obliku, ruskim oružanim snagama pružila jedinstveno i neprocjenjivo vojno iskustvo. Kim podsjeća da je ruska pomoć Siriji 2015. godine spriječila planove Zapada da koristi sirijske teritorije za aktivnosti usmjerene protiv Rusije, posebno u energetskom sektoru.

Pitanje vremena

Konstantin Ignatov, stručnjak za pitanja odbrane, smatra da su se promjene u Siriji dogodile nevjerojatnom brzinom, što je bilo neočekivano čak i za analitičare koji dobro poznaju tamošnju situaciju. Ignatov predviđa da će nakon promjene vlasti u Damasku biti pokušaja da se okonča rusko prisustvo u Siriji.

Za Al Jazeeru je objasnio da se prisustvo ruskih vojnih baza u Siriji sukobljava s interesima Zapada, Izraela i Turske.

Ipak, Ignatov vjeruje da će Rusija u dogledno vrijeme zadržati svoje vojne baze u Siriji, jer “uprkos postojanju ekstremističke opozicije, ima onih koji naglašavaju da je neophodno održavati otvorene linije komunikacije s Moskvom”.

Povratak ruskih snaga iz Sirije mogao bi ići u prilog jačanju borbi u Ukrajini, međutim, strateški zadatak Rusije mora biti očuvanje vojnih baza koje kontroliraju pristup Africi i Sredozemnom moru, dodaje Ignatov.

Priznaje da će se ovaj proces suočiti s preprekama, a najvažnija je ta da će “nove” snage u Siriji dati prednost zemljama koje su im pružile vojnu i logističku pomoć, prvenstveno Turskoj, za koju tvrdi da će imati najveći utjecaj na Damask, bilo u geopolitičkim ili ekonomskim pitanjima.