Trumpov savjetnik za Bliski istok otkriva svoje viđenje krize u regiji

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je iznenada objavio da je imenovao libansko-američkog biznismena Massada Boulosa savjetnikom za pitanja Bliskog istoka. Časopis Le Point je uspio s njim razgovarati i čuti njegovu analizu glavnih kriza koje potresaju regiju Bliskog istoka. Intervju je za magazin sažeo Armin Arefi.

Prije sažetka intervjua, u časopisu je navedeno da je 53-godišnji Massad Boulos republikanac koji se obogatio prodajom automobila u Nigeriji. U najužem je Trumpovom krugu jer je otac Michaela Boulosa, predsjednikovog zeta koji je 2022. godine oženio Tiffany Trump, jednu od kćerki novoizabranog predsjednika.

Boulos je izrazio čast zbog imenovanja i zbog toga što je dio Trumpovog tima, ali je istakao da je rad u regiji koja već neko vrijeme prolazi kroz krize velika odgovornost. Objasnio je da je njegova vizija trajni mir na Bliskom istoku te da se nada da će tokom četiri godine koje su mu na raspolaganju postići neko održivo rješenje za budućnost i za naredne generacije.

Savjetnik je pohvalio sporazum koji je sklopljen prije sedmicu dana između Libana i Izraela uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i Francuske. Rekao je da je krajnje sveobuhvatan, da sadrži sve neophodne aspekte pokrivajući cijelu zemlju, od kojih je pitanje razoružavanja svih oružanih grupa, milicija i paravojnih grupa.

Liban i Hezbollahovo oružje

Na pitanje o Hezbollahovom pravu na posjedovanje oružja i kako se može razoružati, rekao je da je 70 posto strateškog naoružanja, skladišta raketa i dronova uništeno tokom rata te da je libanska vojska ta koja je odgovorna za razoružavanje milicija i paravojnih grupa.

Boulos je objasnio da sporazum o prekidu vatre daje libanskoj vojsci potpunu slobodu za početak primjene te da je prema sporazumu ona odgovorna i za kontrolu protoka oružja koje dolazi sa sirijske granice, aerodroma u Bejrutu i luke u glavnom gradu jer je sada sve pod njenom kontrolom.

Američki savjetnik nije bio iznenađen izraelskim kršenjem sporazuma te je rekao da i druga strana radi isto. Također je rekao da testni period traje 60 dana te da sporazum svakoj strani daje pravo na samoodbranu.

Boulos smatra da je ključno za ovaj sporazum postojanje komisije za nadzor, koja je odgovorna za njegovu primjenu te da je na Sjedinjenim Američkim Državama i Francuskoj da osiguraju da se svi detalji sporazuma zaista primijene. Ukazao je na to da nije bilo primjene Rezolucije 1701 kada je usvojena 2006. godine jer nije postojao mehanizam koji bi osigurao da bude primijenjena, a to je greška koja je ispravljena u ovom sporazumu.

Savjetnik nije pokazao želju da se ubrza izbor predsjednika Libana uprkos tome što kriza traje već dvije godine. Rekao je da bi parlamentarci mogli sačekati dva ili tri mjeseca da se to pitanje završi kao dio sveobuhvatnog sporazuma, koji uključuje sve neophodne reforme za obnovu Libana i njegovih pravosudnih i sigurnosnih institucija te poštivanje demokratije i libanskog ustava, uz implementaciju sporazuma o prekidu vatre i kreiranje jasne vizije za Vladu, osiguravajući zastupljenost opozicije, koja danas čini gotovo polovinu parlamenta.

Massad Boulos je odbio iznijeti mišljenje o tome šta Sjedinjene Američke Države žele u vezi sa sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom. Rekao je da je situacija u Siriji veoma složena jer se događaji odvijaju vrlo brzo i mogu se mijenjati iz sata u sat, tvrdeći da Turska, Rusija, Sjedinjene Američke Države i druge zemlje u regiji – među kojima je Iran – imaju uloge koje trebaju odigrati, ne ulazeći u detalje.

Na pitanje o upozorenju koje je Trump uputio Hamasu u Gazi u vezi s puštanjem izraelskih zarobljenika, Masaad Boulos je rekao da predsjednik smatra da više ne postoji nijedan razlog za odgađanje njihovog oslobađanja jer rat je praktički završio. Zato Trump smatra da zarobljenici trebaju biti pušteni odmah te da njihovu sudbinu ne treba vezivati za ​​druga pitanja povezana s danom nakon rata u Gazi.

Prioritet su Abrahamovi sporazumi

Na pitanje o povezivanju pitanja zarobljenika s prekidom vatre u Gazi, savjetnik je rekao da će doći do privremenog prekida vatre radi oslobađanja zarobljenika. Pojasnio je da su glavne tačke dogovora već definirane i da su ostali samo sitni detalji u vezi s nekoliko imena, brojem palestinskih zarobljenika koji će biti oslobođeni i periodom u kojem će se morati izvršiti razmjena.

Tvrdi da su se borbe u Gazi stišale, ali je sjever Gaze još potpuno opkolila izraelska vojska te je ovaj sporazum u okviru privremenog prekida vatre.

Na pitanje o mogućnosti da Trumpova administracija podrži potpunu aneksiju Zapadne obale, Massad Boulos je odgovorio da predsjednik Trump još nije javno govorio o tim pitanjima.

“Ono što vam mogu reći je da će od 20. januara postojati vrlo jasna i precizna politika o ovom pitanju, koju ćemo svi morati poštovati”, dodao je.

Kada je riječ o normalizaciji odnosa između Saudijske Arabije i Izraela u zamjenu za palestinsku državu, Trumpov savjetnik je rekao da mapa puta koja vodi do uspostavljanja palestinske države predstavlja važan dio razgovora između Sjedinjenih Američkih Država i Saudijske Arabije, dodajući da je plan koji je Trump predložio 2020. godine (Dogovor stoljeća) vrlo jasno govorio o mogućoj palestinskoj državi.

Trenutno je – kako kaže savjetnik – prioritet predsjednika nastavak razgovora o Abrahamovim sporazumima sa Saudijskom Arabijom jer, kada se s njom postigne sporazum, najmanje 12 arapskih zemalja će odmah biti spremne da slijede njen primjer.

Kada je riječ o Iranu, Massad Boulos je rekao da je Trump jasan u svom stavu da ne želi da Teheran ikada razvije nuklearni program i da će na njega izvršiti „maksimalni pritisak“, što je već započeto, pa je Iran već počeo mijenjati svoje politike u regiji, a to smo mogli vidjeti u sporazumu koji je sklopljen u Libanu, a sada to vidimo u Siriji.

Rekao je da Trump nije govorio o promjeni režima u Iranu, već je izrazio spremnost za ozbiljne pregovore sa sadašnjim režimom o tri pitanja koja smatra važnim: potpuno sprečavanje posjedovanja nuklearnih kapaciteta, pitanje balističkih raketa i pitanje iranskih agenata u regiji – Gazi, Libanu, Iraku i Jemenu.