Macron nakon pada vlade: Ostajem predsjednik do kraja mandata

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da će ostati na funkciji do kraja svog mandata, koji traje do maja 2027. godine.

U večerašnjem obraćanju naciji održanom dan nakon što su zastupnici francuskog parlamenta juče izglasali nepovjerenje vladi koju je predvodio Michel Barnier, Macron je rekao da će ostati na čelu države, prenosi Tanjug pozivajući se na Reuters.

“Mandat koji ste mi dali traje pet godina i ja ću ga ispuniti do samog kraja”, rekao je Macron tokom govora koji je trajao 10 minuta, dodajući da će u “nadolazećim danima” imenovati novog premijera.

“Poseban zakon će biti predstavljen u parlamentu u decembru koji će zagarantovati nastavak funkcioniranja javnih službi i života u našoj zemlji”, kazao je Macron najvivši za početak iduće godine i usvajanje novog zakona o budžetu koji će omogućiti i nove investicije.

Ostavka Barniera

Francuski premijer Michel Barnier podnio je ostavku u četvrtak nakon što su krajnje desni i lijevi zastupnici glasali za rušenje njegove vlade, čime druga ekonomija u eurozoni tone još dublje u političku krizu.

Barnier, politički veteran i pregovarač Evropske unije za Brexit, postao je premijer s najkraćim stažem u modernoj francuskoj historiji. Nijedna francuska vlada nije izgubila povjerenje u parlamentu još od Georgesa Pompidoua 1962. godine.

Elisejska palata je ranije danas saopćila da je Macron “primio k znanju” ostavku svog premijera, dodajući da će Barnier sa svojim timom obavljati tekuće poslove do imenovanja nove vlade.

Predsjednica Nacionalne skupštine Yael Braun-Pivet pozvala je danas Macrona da to imenovanje učini što brže da se ne bi produžila neizvjesnost.

Francois Bayrou potencijalni novi premijer

Makron je danas ručao u Elisejskoj palati sa vođom centrističke stranke Modem Francoisom Bayrouom, čije ime kruži za novog premijera, saznaje se iz izvora bliskim tom slučaju.

Okruženje predsjednika u ovoj fazi ne daje bilo kakve rokove, ali više ljudi upoznatih sa tim kaže da će Macron ovog puta djelovati brzo i možda najaviti novog premijera već večeras.

Među Francuzima sa kojima je razgovarao AFP izražen je zamor i zabrinutost, u vrijeme kada zemlja zapada u krizu pokrenutu iznenadnim raspuštanjem vlade u junu.

Francuska je ljetos bila bez vlade nekoliko sedmica, poslije prijevremenih parlamentarnih izbora koji su rezultirali rascjepkanim parlamentom u tri bloka (savez ljevice, partije oko Macrona i desnice, te ekstremne desnice) od kojih nijedna nije imala apsolutnu većinu.

Tadašnja odlazeća vlada obavljala je tekuće poslove do imenovanja Michela Barniera za premijera 5. septembra.

Tržišta su s druge strane ostala mirna.

Kompleksno formiranje nove vlade

Formiranje nove vlade najavljuje da će biti isto toliko komplesna kao što je bilo kada je imenovan Barniera. Toliko ljevica, kao i centar ili desnica izgledaju razjedinjeni da bi se složili oko nove koalicione vlade.

Za centriste i desnicu, raditi sa socijalistima i ekolozima podrazumijeva da se ovi posljednji odvoje od partije radikalne ljevice Nepokorena Francuska (France insoumise – LFI) sa kojom formiraju Novi narodni front (NFP), prvu snagu u Parlamentu.

Nepokorena Francuska (LFI) je danas upozorila je da će blokirati svakog premijera koji ne dolazi iz lijevog saveza. Ali radikalna ljevica iznad svega traži ostavku predsjednika države i prijevremene predsjedničke izbore.

Socijalisti i ekolozi kažu da su spremni na kompromis sa centralnim blokom koji bi se obavezao zauzrvrat da ne blokira ljevičarsku vladu.

Ekstremna desnica, koja igra uloge arbitara i ubrzala je izglasavanje nepovjerenja Barnierovoj vladi, daje uvjeravanja da će dozvoliti budućem predsjedniku vlade da “radi” da bi “zajedno formirali budžet prihvatljiv za sve”.

Dok je pad Michela Barniera viđen kao “najavljena smrt”, francuska štampa izražava zabrinutost zbog predstojećih neizvjesnih vremena, kao i evropski mediji koji ukazuju na “haos” i “neizvjesnost” u koji zapada Francuska.

Francuzi su podijeljeni oko te situacije, njih 53 posto odobrava odluku zastupnika, ali 82 posto su zabrinuti zbog posljedica, prema anketi koju je Toluna Harris Interactive proveo za RTL.

Budžetska situacija druge po veličini privrede u eurozoni zahtijeva brzo formiranje vlade. Javni deficit očekivan da bude 6,1 posto  BDP-a u 2024. godini, promašit će ciljanih 5.0 posto ako ne bude usvojen budžet.