Trumpov plan za Ukrajinu: Teritorijalni ustupci da, NATO ne

Savjetnici Donalda Trumpa javno i privatno iznose prijedloge za okončanje rata u Ukrajini, kojim bi se veliki dijelovi države prepustili Rusiji u doglednoj budućnosti, pokazuje Reutersova analiza njihovih izjava, kao i intervjua s nekoliko ljudi bliskih novoizabranom predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država.

Prijedlozi trojice ključnih savjetnika, uključujući Trumpovog budućeg izaslanika za Rusiju i Ukrajinu, penzionisanog general-pukovnika Keitha Kellogga, dijele neke elemente, uključujući uklanjanje sa stola članstva Ukrajine u NATO-u.

Trumpovi savjetnici pokušali bi nagovoriti Moskvu i Kijev na pregovore uz pomoć taktike “mrkve i štapa”, uključujući prekid vojne pomoći Ukrajini osim ako ne pristane razgovarati, ali povećanje pomoći ako ruski predsjednik Vladimir Putin odbije.

Trump je više puta tokom svoje predizborne kampanje obećao okončati gotovo trogodišnji sukob u roku 24 sata od svoje inauguracije 20. januara, ako ne i prije toga, ali tek treba reći kako, navodi Reuters.

Analitičari i bivši zvaničnici nacionalne sigurnosti izražavaju ozbiljne sumnje da Trump može ispuniti takvo obećanje zbog složenosti sukoba. No, uzete zajedno, izjave njegovih savjetnika sugeriraju potencijalne obrise Trumpovog mirovnog plana.

Stavovi Zelenskog i Putina

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, suočen s nedostatkom vojnika i rastućim gubicima teritorije, naznačio je da bi mogao biti otvoren za pregovore. Iako još “cilja” članstvo u NATO-u, rekao je ove sedmice kako Ukrajina mora pronaći diplomatska rješenja za povrat nekih svojih okupiranih teritorija.

No, Trump bi mogao uvidjeti da Putin nije voljan sarađivati, rekli su analitičari i bivši američki zvaničnici, budući da ima Ukrajince u pozadini i možda će više dobiti ako nastavi s daljim otimanjem zemlje.

“Putinu se ne žuri”, kazao je Eugene Rumer, bivši vodeći američki obavještajni analitičar za Rusiju, koji sada radi u savjetodavnom tijelu Carnegie Endowment for International Peace.

Ruski lider, navodi Reutersov sagovornik, ne pokazuje spremnost odustati od svojih uvjeta za primirje i razgovore, uključujući te da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u i preda četiri pokrajine za koje Putin tvrdi da su dio Rusije, ali ih ne kontrolira u potpunosti, što je Kijev odbio.

Putin će, navodi Rumer, vjerovatno koristiti vrijeme, zauzeti više terena i čekati da vidi koje će ustupke, ako ih ima, Trump ponuditi da ga namami za pregovarački stol

Reuters je u maju objavio kako je Putin spreman zaustaviti rat dogovorenim prekidom vatre koji priznaje trenutne linije fronta, ali je spreman nastaviti borbu ako Kijev i Zapad ne odgovore.

Rusija već kontrolira cijeli Krim. Jednostrano ga je anektirala od Ukrajine 2014. Od tada je preuzela oko 80 posto Donbasa – koji se sastoji od Donjecka i Luganjska – kao i više od 70 posto Zaporižja i Hersona, te male dijelove regija Mikolajiv i Harkiv.

Više od jednog plana

Od prošle sedmice, Trump tek treba sazvati centralnu radnu grupu za izradu mirovnog plana, navode četvorica savjetnika koja su željela ostati anonimni kako bi iznijeli lična viđenja. Umjesto toga, nekoliko je savjetnika iznijelo ideje na javnim forumima i – u nekim slučajevima – samom Trumpu, kako su rekli.

U konačnici, mirovni sporazum vjerovatno će ovisiti o direktnom ličnom angažmanu Trumpa, Putina i Zelenskog, rekli su savjetnici.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da “nije moguće komentirati pojedinačne izjave bez ideje o planu u cjelini”.

Trumpova glasnogovornica Karoline Leavitt istakla je da je Trump kazao kako će “učiniti ono što je potrebno za obnovu mira i američke snage te odvraćanja na svjetskoj pozornici”.

Trumpova predstavnica nije odmah odgovorila na naknadno pitanje o tome planira li novoizabrani predsjednik još riješiti sukob unutar jednog dana nakon preuzimanja dužnosti.

Ukrajinska vlada nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Jedan bivši Trumpov službenik za nacionalnu sigurnost uključen u tranziciju rekao je da postoje tri glavna prijedloga: nacrt Kellogga, jedan novoizabranog potpredsjednika J. D. Vancea i drugi koji je predložio Richard Grenell, Trumpov bivši vršitelj dužnosti šefa obavještajne službe.

Detalji planova

Kelloggov plan, kojemu je koautor bivši zvaničnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Fred Fleitz i koji je predstavljen Trumpu ranije ove godine, poziva na zamrzavanje trenutnih borbenih linija.

Kellogg i Fleitz nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. O njihovom planu prvi je izvijestio Reuters.

Trump bi isporučio više američkog oružja Kijevu samo ako bi pristao na mirovne pregovore. Istovremeno bi upozorio Moskvu da će povećati američku pomoć Ukrajini ako Rusija odbije pregovore. Članstvo Ukrajine u NATO-u bilo bi stavljeno na čekanje.

Ukrajini bi, također, bila ponuđene američke sigurnosne garancije koje bi mogle uključivati ​​povećanje opskrbe oružjem nakon postizanja sporazuma, prema tom prijedlogu.

U intervjuu za Times Radio u junu, Sebastian Gorka, jedan od Trumpovih novih zamjenika savjetnika za nacionalnu sigurnost, rekao je da mu je Trump rekao kako će prisiliti Putina na pregovore prijetnjom isporukama oružja bez presedana Ukrajini ako ruski lider odbije.

Gorka, kojeg je Reuters kontaktirao telefonom, nazvao je ovu agenciju “smećem od lažnih vijesti” i odbio dati pojedinosti.

Vance, koji se kao američki senator protivio pomoći Ukrajini, iznio je drugu ideju u septembru. Rekao je američkom podcasteru Shawnu Ryanu da bi dogovor vjerovatno uključivao demilitariziranu zonu na postojećim linijama fronta, koja bi bila “jako utvrđena” kako bi se spriječili daljnji ruski prodori. Njegov prijedlog uskratio bi Kijevu članstvo u NATO-u.

Pomoćnici Vancea nisu odgovorili na upite za komentar, a on tek treba ponuditi dodatne detalje, piše Reuters.

Grenell, Trumpov bivši ambasador u Njemačkoj, zagovara stvaranje “autonomnih zona” u istočnoj Ukrajini na Bloombergovom okruglom stola u julu, ali nije iznio detalje. Također je sugerirao da članstvo Ukrajine u NATO-u nije u američkom interesu.

Grenell, koji nije odgovorio na zahtjev Reutersa za komentar, tek treba osigurati mjesto u novoj administraciji, iako ga Trump još sluša o evropskim pitanjima, rekao je Reutersu viši Trumpov savjetnik za vanjsku politiku. Ta je osoba rekla da je Grenell bio jedan od rijetkih ljudi na septembarskom sastanku Trumpa i Zelenskog u New Yorku.

Vjerovatni povrat

Elementi prijedloga vjerovatno bi naišli na protivljenje Zelenskog, koji je pozivnicu za NATO uvrstio u svoj vlastiti “Plan pobjede”, te evropskih saveznika i nekih američkih zakonodavaca, kažu analitičari i bivši zvaničnici nacionalne sigurnosti.

Prošle sedmice je ukrajinski ministar vanjskih poslova poslao pismo svojim kolegama iz NATO-a, pozivajući ih da izdaju poziv za članstvo na sastanku ministara vanjskih poslova.

Neki evropski saveznici izrazili su spremnost da povećaju pomoć Ukrajini, a američki predsjednik Joseph Biden nastavlja slati oružje. To bi Trumpa moglo koštati nekih faktora kojima bi mogao natjerati Kijev za sto.

Kelloggov plan, koji ovisi o povećanju pomoći Ukrajini ako Putin ne dođe na pregovore, mogao bi se suočiti s povratnim udarom u Kongresu, gdje se neki od Trumpovih najbližih saveznika protive dodatnoj vojnoj pomoći toj istočnoevropskoj državi.

“Mislim da niko nema realan plan za okončanje ovoga”, rekao je Rumer, bivši američki obavještajac.