Mediji: Izraelski vojnici dokumentirali zločine koje su počinili iz osvete u Gazi

Američke novine The Washington Post objavile su da su brojni izraelski vojnici dokumentirali zločine koje su počinili tokom rata istrebljenja, koji Izrael vodi protiv Pojasa Gaze. Također su objavile da je jedan rezervista koji je služio vojni rok u Gazi potvrdio da je kod svih izraelskih vojnika prisutan snažan osjećaj osvetoljubivosti.

Novine su potvrdile autentičnost više od 120 fotografija i videozapisa o ratu istrebljenja u Gazi, koji su objavljeni između oktobra 2023. i oktobra 2024. godine. Većinu su zabilježili vojnici, a zatim javno podijelili na svojim ličnim nalozima na društvenim mrežama.

U istraživačkom izvještaju, koji su novine objavile u utorak, stoji da su se ovakvi materijali pojavljivali na internetu sve vrijeme tokom rata, uprkos naredbama izraelske vojske izdatim vojnicima u Gazi o zabrani snimanja i objavljivanja osvetničkih snimaka.

Rezultat tog objavljivanja je, prema The Washington Postu, zbirka od hiljade fotografija i videozapisa koji daju rijetku i uznemirujuću sliku o ponašanju pripadnika izraelske vojske tokom jednog od najkrvavijih i najrazornijih ratova u novijoj historiji.

Prema navodima u novinama, zločini dokumentirani fotografijama i videozapisima uključuju masovno uništavanje stambenih zgrada i škola, njihovo paljenje, pljačkanje, a sve to u slavljeničkoj atmosferi.

Videozapisi i fotografije, također, prikazuju kako se izraelski vojnici slikaju i snimaju za uspomenu pored tijela svojih žrtava te pišu slogane koji pozivaju na istrebljenje Palestinaca i njihovo protjerivanje iz Gaze.

Jedan video dokumentirao je rezerviste iz 9208. bataljona Brigade Negev dok uništavaju stambeno područje u sjevernoj Gazi tenkovskim granatama i paljbom iz mitraljeza tokom povlačenja njihove jedinice iz tog područja krajem prošle godine.

Jedan vojnik iz te jedinice je na Facebooku objavio 4-minutni snimak bombardiranja, uz koji je napisao „oproštajno bombardiranje“.

Intervjui

Novine su, također, objavile da su uradile intervjue sa sedam izraelskih vojnika, u kojima su govorili o svojim iskustvima u Gazi, te je postalo jasno da zločini koje su vojnici činili u Pojasu Gaze nisu bila samo individualna djela, već su neki – poput paljenja kuća – bili po direktnom naređenju zapovjednika.

Prenijele su riječi Michaela Ziva (29), rezerviste koji je služio u Jerusalemskoj brigadi u koridoru Netzarim, koji dijeli Gazu na dva dijela, koji je rekao da je „osjećaj osvete vrlo jak kod svih“.

Prema pisanju novina, rekao je i da su vojnici mnogo uživali u spaljivanju kuća u Pojasu Gaze, iako nije bilo jasne vojne svrhe spaljivanja kuća u tom području.

Dodao je da je jedinica u kojoj je služio spalila najmanje 20 kuća u roku 5 mjeseci, napominjući da sistem discipline, prema kojem vojnici odgovaraju za svoje postupke, nije primjenjivan.

Dva izraelska vojnika su izjavila za novine da se neće vratiti vojnoj službi u Gazi nakon ponašanja njihovih kolega kojima su svjedočili.

Dokazi o kršenju međunarodnog prava

Novine su prenijele da su stručnjaci za međunarodno pravo, koji su pregledali videozapise, rekli da se neki od njih mogu koristiti kao dokaz za moguća kršenja međunarodnog humanitarnog prava, posebno u tekućim istragama protiv Izraela i njegovih lidera pred Međunarodnim krivičnim sudom i Međunarodnim sudom pravde.

Komentirajući videomaterijal, Asa Kasher, akademik koji je pomogao u izradi etičkog kodeksa izraelske vojske, rekao je: „Ovo nije samo kolaps vojne discipline, već gubitak razumijevanja onoga što zahtijeva predstavljanje izraelske vojske i Izraela.“

Prema novinama, izraelska vojska potvrdila je da je vodila disciplinske razgovore s nekim od vojnika koji su bili uključeni u objavljivanje videozapisa te da su ti incidenti „izuzeci i ne odražavaju vrijednosti vojske“.

Ipak, vojska nije otkrila dodatne detalje niti jasne korake za sprečavanje ponavljanja takvih postupaka.

Uz američku podršku, Izrael vodi genocidni rat protiv Gaze od 7. oktobra 2023, što je rezultiralo gotovo 150.000 ubijenih i ranjenih Palestinaca, većinom djece i žena, i više od 11.000 nestalih osoba, kao i masovnim razaranjem i glađu koja je odnijela živote desetaka djece i starijih osoba, što predstavlja jednu od najgorih humanitarnih katastrofa na svijetu.