Šta su ‘incidenti iz mržnje koji nisu krivična djela’, a tako su omraženi u Velikoj Britaniji

Prošlog mjeseca, britanska novinarika je otkrila da ju je posjetila policija u njenom domu u Essexu zbog objave koju je napisala u vezi s bivšim premijerom Pakistana Imranom Khanom, na platformi X godinu ranije.

Allison Pearson, kolumnistica desničarskog lista The Daily Telegraph, je 12. novembra tvrdila da je pod istragom zbog „incidenta iz mržnje koji nije krivično djelo (NCHI)“. Iz policije su to kasnije negirali, rekavši da je ona pod istragom zbog potencijalnog krivičnog djela raspirivanja rasne mržnje, a ne NCHI-ja, ali u svakom slučaju, od istrage su odustali nekoliko dana kasnije.

Nevezano za to je li policija istraživala Pearson zbog incidenta iz mržnje koji nije krivično djelo ili, zaista, zbog krivičnog djela, svađa zbog njenog iskustva je u prvi plan dovela diskusije o spornoj praksi evidentiranja NCHI-ja.

Ove sedmice je Nock Herbert, predsjedavajući javnog tijela zaduženog za praćenje i unapređenje policije u Engleskoj i Velsu College od Policing, rekao da bi Vlada trebala razmotriti odustajanje od praćenja NCHI-ja i tvrdio da je bilježenje takvih incidenata postalo „prepreka za policiju“.

I dok neki žele da se ova praksa ukine, drugi smatraju da je značajna.

No, šta je incident iz mržnje „koji nije krivično djelo“ i šta ljudi u Velikoj Britaniji misle o tome da ih policija istražuje?

Šta su incidenti iz mržnje koji nisu krivična djela?

Zakon o policiji, kriminalu, kažnjavanju i sudovima iz 2022, koji se primjenjuje na Englesku i Vels, opisuje NCHI kao radnju koja je „jasno motivisana namjernim neprijateljstvom ili predrasudama prema osobama s određenim karakteristikama“.

Te karaktersitike mogu biti rasa, religija, seksualnost, invaliditet ili transrodni identitet.

Web-stranica policije Zapadnog Yorkshirea navodi primjere NCHI-ja koji uključuju verbalno ili internetsko uznemiravanje, zlostavljanje u školi ili na radnom mjestu, uvredljive letke ili plakate i odlaganje smeća ispred domova ili slanjem preko poštanskih sandučića.

Policija u Engleskoj i Velsu po zakonu mora bilježiti izvještaje o NCHI-jima od juna 2023.

Škotska je implementirala svoj zakon o zločinima iz mržnje, Zakon o zločinima iz mržnje i javnom redu (Škotska), u aprilu 2024. U njemu se također spominju NCHI-ji: „Policija Škotske mora utvrditi kako se izvještaji o zločinu iz mržnje ili incidentu iz mržnje istražuju i bilježe i to ni na koji način nije povezano s Zakonom o zločinu iz mržnje“.

Zašto ljudi smatraju da je problematična policijska praksa bilježenja incidenata iz mržnje?

Neki tvrde da NCHI ograničavaju slobodu govora, trate vrijeme policije i ciljaju ljude koji ne bi trebali biti na policijskom radaru.

Prošlog mjeseca, list The Times otkrio je vlastitu istragu, kojom je utvrđeno da je devetogodišnjaka koji je nazvao svog školskog druga „retardom“ i dvojicu srednjoškolca koji su rekli da je drugi učenik „mirisao na ribu“ prijavila policija kao počinitelje NCHI-ja.

I druga su djeca bila prijavljena, a policija je zabilježila njihove postupke, utvrdila je istraga Timesa. Times je rekao da je otkrio „rasprostranjenu zbunjenost“ među policijom oko toga koje vrste incidenata treba bilježiti.

Pritužbe na NCHI-je u novije vrijeme su u porastu. Na osnovu podataka iz 45 od 48 policijskih snaga u Velikoj Britaniji, tokom prošle godine zabilježeno je 13.200 pritužbi. Na osnovu ovog broja pritužbi, britanska ekspertska organizacija Policy Exchange je u izvještaju objavljenom 25. novembra procijenila da se više od 60.000 sati policijskog rada godišnje provodi na ovim incidentima.

Nick Herbert, predsjedavajući u College of Policing, rekao je medijima ove sedmice: „Mislim da je to postalo prepreka policiji da radi ono što mi želimo da policija radi, a to je da osigura da sprečava štetu, identificira gdje postoji rizik od štete, osigurava da se može spriječiti … sama kategorija je postala kontroverzna i odvraća pažnju.“

Zašto neki kažu da je ova praksa nužna?

Neki tvrde da je praćenje NCHI-ja neophodni jer oni ukazuju na mrzilačko ponašanje koje može eskalirati u kriminalno.

Danny Stone, direktor Antisemitism Policy Trusta sa sjedištem u Velikoj Britaniji, napisao je na blogu Conservative Home da je „izvještavanje o mržnji vođeno žrtvama imalo značajan i važan pozitivan utjecaj na policiju i zajednice, u dijagnosticiranju štete, ekstremizma i neuspjeha napora za integraciju ili koheziju zajednice.“

Stone je također naveo primjer iz 2007. kada je žena u Leicestershireu ubila sebe i kćerku s teškim invaliditetom nakon decenije mučenja od strane lokalnih mladih. Utvrđeno je da je žena, Fiona Pilkington, kontaktirala policiju 33 puta zbog nedoličnog ponašanja. Iako je policija osam puta posjetila porodicu, ništa nije poduzeto.

Ko je istraživan zbog incidenata iz mržnje koji nisu okarakterisani kao krivično djelo?

Policija Humbersidea je 2019. godine istraživala bivšeg policajca Harryja Millera zbog „transfobičnih komentara“ na njegovom profili na mreži X. Napisao je 31 objavu između novembra 2018. i januara 2019. izražavajući ono što je kasnije opisano kao „rodno kritična stajališta“, koja su zaštićena zakonom od presude Forstatera iz 2021. da se kvalificiraju kao „filozofska uvjerenja“ u svrhu zakona o jednakosti.

U jednoj objavi je napisao: „Transžene su žene. Zna li ko gdje je ova nova biološka klasifikacija prvi put predložena i usvojena?“. U drugom postu je stajalo: “Pri rođenju su mi dodijelili oznaku sisar, ali moja orijentacija je riba. Nemojte me svrstavati u pogrešnu vrstu.”

Miller je tužio policiju zbog istrage, tvrdeći da mu je potencijalno uskraćeno pravo na slobodu govora. Sud je stao na stranu Millera, rekavši da su njegovi stavovi u okviru zaštite slobode govora.

Sudija je presudio da nema dokaza da su Millerove objave „bile ‘osmišljene’ da izazovu duboku uvredu“, i njegove objave „nisu bile usmjerene na transrodnu zajednicu“ nego na njegove sljedbenike na X-u.

Dana 10. novembra ove godine, novinarka Daily Telegrapha Allison Pearson, (64), tvrdila je u svojoj novinskoj kolumni da se policija „pojavila“ u njenoj kući u Essexu i obavijestila je da je optužena za NCHI zbog objave na X-u prije godinu dana. Tvrdila je da su joj rekli da joj ne smiju reći o kojoj se konkretno objavi radi ili ko se žalio na nju.

Pearson je negirala da je objavila sadržaj „pun mržnje“.

Guardian je objavio da je njena objava bila slika dvoje tamnoputih ljudi koji drže zastavu pakistanskog Tahkeek-e-Insafa (PTI), stranke bivšeg pakistanskog premijera Imrana Khana koji je u zatvoru. Pearson je ispod slike napisala: „Pogledajte ove ljude koji se smiješe s mrziteljima Jevreja“, vjerovatno zamijenivši zastavu PTI-ja sa zastavom Hamasa. Kasnije je obrisala objavu.

Policija u Essexu, koja je kasnije rekla The Guardianu da je Pearson zapravo bila pod istragom za potencijalno kazneno djelo poticanja rasne mržnje, a ne NCHI i objavila snimke svojih policajaca kako bi to dokazala, potpuno je odustala od istrage 21. novembra.

Nakon incidenta s Allison Pearson, desničarski voditelj vijesti i aktivista Darren Grimes tvrdio je da je bio pod istragom za NCHI u 2020.

Ko još vodi kampanje protiv praćenja NCHI-ja?

Neki konzervativci, kao i zagovornici slobode govora, vode kampanju protiv bilježenja NCHI-ja, uključujući britansku nestranačku organizaciju, Free Speech Union.

U izjavi je Free Speech Union rekao da je praćenje NCHI-ja „novije i jezivo ograničenje naše slobode govora“.

Policy Exchange je 25. novembra objavio izvještaj čiji je autor David Spencer, šef odjela za kriminal i pravosuđe. Praćenje NCHI-ja je „jezivo odvraćanje javnosti od prioriteta policije“, napisao je Spencer, bivši glavni inspektor u Londonskoj metropolitanskoj policiji.

Spencer je dodao da praćenje NCHI-ja odvlači pažnju policije.

Bivša britanska ministrica Suella Braverman iz Konzervativne stranke također je kritikovala praćenje NCHI-ja. U 2023. godini, kada je Konzervaitvna stranka još bila na vlasti, Braverman je objavila nove smjernice prema kojima se incidenti trebaju smatrati NCHI-jima samo ako su „jasno motivisani namjernim neprijateljstvom“.

The Telegraph je prošlog mjeseca izvijestio da ministrica unutrašnjih poslova, laburistica Yvette Cooper razmatra poništavanje ove promjene kako bi se omogućilo praćenje antisemitizma i islamofobije koji bi mogli eskalirati u nasilje.