Četiri pitanja za razumijevanje trenutnih dešavanja u Siriji

U samo tri dana trupe su uspjele osvojiti oko 70 mjesta, posebno “većinu” četvrti Halepa, vladinih zgrada i zatvora.

Borci koji se bore protiv Sirijske vlade drže zastavu opozicije dok se fotografiraju na ulazu u historijsku tvrđavu u Halepu 30. novembra 2024. (REUTERS/Mahmoud Hassano)

Nakon svega tri dana napad koji su izveli sirijski pobunjenici prisilio je snage sirijskog režima na povlačenje iz desetaka naselja na sjeveru zemlje, pa čak i iz Halepa, drugog po veličini grada u Siriji. Šta se zapravo dogodilo i kakve su posljedice tih dešavanja?

Kako bi razjasnio okolnosti ovog napada, koji je prvi takve vrste u posljednjih nekoliko godina, francuski list Le Parisien dao je odgovore na sljedeća četiri pitanja.

Kako je došlo do napada?

Ofanziva je počela u srijedu, kada su snage Hay'at Tahrir al-Shama (HTS), saveza kojim dominira bivši sirijski ogranak Al-Kaide i pobunjenici koje podržava Turska, prodrli kroz područja pod kontrolom režima u pokrajini Halep i susjednoj regiji Idlib. Te snage nisu naišle na bilo “kakav značajniji otpor”, navodi Rami Abdel Rahman, direktor Sirijskog opservatorija za ljudska prava (OSDH).

U samo tri dana te trupe uspjele su osvojiti oko 70 mjesta, posebno “većinu” četvrti Halepa, vladinih zgrada i zatvora, prema OSDH-u. Također, zauzeta su strateška mjesta u pokrajinama Idlib i Hama te ključni grad Saraqeb. HTS i njihovi saveznici stigli su do kapija ovog grada u petak, nakon “dva samoubilačka napada autobombama”, a zatim su postepeno preuzimali kontrolu nad njegovim četvrtima, navodi ista nevladina organizacija.

Pobunjenici su, također, presjekli strateški autoput M5 koji povezuje Damask s Halepom, kao i raskrsnicu koja vodi do Latakije. U subotu ujutro preuzeli su kontrolu i nad Međunarodnim aerodromom u Halepu, navodi OSDH. Suočene s ovim napadima, sirijske snage su se “povukle”, komentira Adel Bakwan, istraživač programa Turska/Bliski istok na Ifriju (Francuski institut za međunarodne odnose), naglašavajući da “više nema otpora”.

Kakvu odbranu ima sirijski režim?

Kao odgovor na ove napade ruska vojska objavila je da su njene zračne snage u petak bombardirale “ekstremističke” grupe u Siriji, kako bi podržale sirijske režimske snage, prema ruskim novinskim agencijama. Međutim, rusko prisustvo u Siriji smanjilo se posljednjih mjeseci zbog rata u Ukrajini. Uprkos tome, Kremlj je obećao da će vojna pomoć stići u narednim danima, navode dva vojna izvora koja je citirao Reuters.

Damask je u prošlosti, također, mogao računati i na podršku snaga libanskog Hezbollaha, no te su snage u posljednja dva mjeseca iscrpljene zbog otvorenog rata protiv Izraela.

Sirijske zračne snage pokrenule su intenzivne napade na regiju Idlib, saopćio je OSDH. Myriam Benraad, profesorica na Schiller International University (SIU) u Parizu i autorica knjige ”Mehanizmi sukoba: Ciklusi nasilja i rješenja”, kaže da su napadači ”imali koristi od očite slabosti režima”. Prema njenim riječima, treba očekivati da će se sirijska vojska ”reorganizirati” u narednim danima, a ono što je učinila u ovom trenutku je ”strateško povlačenje”.

Zašto su naoružane grupe odabrale upravo ovaj trenutak?

Mohammad al-Bashir, šef “vlade” koju je proglasila Hay'at Tahrir al-Sham u Idlibu, potvrdio je u četvrtak da je napad pokrenut nakon što je “režim (Assad) nagomilao svoje trupe na frontovima i počeo bombardirati civilna područja, što je dovelo do masovnog raseljavanja desetaka hiljada civila”. Ova područja su posljednjih dana zaista bila izložena intenzivnom bombardiranju sirijske vojske i njenog ruskog saveznika.

Međutim, prema tvrdnjama raznih stručnjaka, kako navodi Le Parisien. operacija HTS-a i pobunjenika pripremana je nekoliko mjeseci. Adel Bakwan ističe da je operacija izvedena u vrlo povoljnom geopolitičkom kontekstu za napadače, jer su dugogodišnji saveznici Sirije trenutno zaokupljeni drugim sukobima.

Kakve su reakcije u regiji?

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov osudio je u petak kršenje “sirijskog suvereniteta” u ovom napadu, pozivajući sirijske vlasti da “što prije uspostave red” u Halepu. Teheran je, također, osudio, kako je to opisao, ”zavjeru koju su orkestrirale Sjedinjene Američke Države i Izrael”, optužujući ”terorističke elemente” za napad na Iranski konzulat.

Moskva je u subotu objavila da su šefovi ruske i iranske diplomatije razgovarali telefonom o “opasnoj eskalaciji” u Siriji, nakon sličnog razgovora s turskim ministrom vanjskih poslova. Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da su Sergej Lavrov i Abbas Araghchi ”izrazili duboku zabrinutost” zbog onoga što se događa u Siriji.

Turska vojska pozvala je u petak da se “zaustave” napadi na Idlib i njegovu regiju nakon niza napada koje su izvele ruske i sirijske zračne snage. Turska kontrolira nekoliko područja na sjeveru Sirije i pruža podršku nekim pobunjenicima. Prema njenim kritičarima, Ankara je dala zeleno svjetlo za napad u srijedu, navodi Le Parisien.

Izvor: Agencije

Reklama