Rusija napreduje u istočnoj Ukrajini, Trump upozorava na smanjenje pomoći Kijevu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jako je povećao potražnju za sistemima protivzračne odbrane (PZO), naglašavajući koliko je Rusija intenzivirala zračni rat posljednjih mjeseci. On je u utorak rekao kako je Ukrajini potrebno desetak dodatnih sistema Patriot kako bi izolirala svoju privredu od napada.

“Deset ili 12 dodatnih sistema Patriot Ukrajini osigurat će [da]… nijedna [bomba], nikakva raketa, balistički projektil itd. neće moći pogoditi civilnu infrastrukturu Ukrajine, energetski sektor, naše bolnice, škole, univerzitete“, objavio je Zelenski na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Stotine projektila i bombi

“Ljudi će se vratiti normalnom životu i iz inozemstva. Djeca će ići u škole, na fakultete. Ekonomija će funkcionirati.”

U aprilu je Zelenski rekao kako je Ukrajini potrebno najmanje sedam sistema Patriot za pružanje zračne zaštite, no Rusija je od tada povećala broj projektila, bespilotnih letjelica i ogromnih bombi lansiranih na Ukrajinu.

Prošle sedmice, naveo je Zelenski, Rusija je upotrijebila gotovo 500 takozvanih “klizećih bombi” čija težina bojeve glave varira od 250 kg do tri tone, potom više od 400 udarnih bespilotnih letjelica i gotovo 20 projektila različitih tipova protiv ukrajinskih linija na frontu i civilne infrastrukture.

“Ovaj svakodnevni teror i ovaj rat ne mogu ostati problem jednog naroda”, istakao je.

Prošlog juna, Sjedinjene Američke Države dale su prednost isporuci novonapravljenih sistema Patriot Ukrajini, stavljajući svoje prvobitne kupce na odgođen rok isporuke. Tokom samita NATO-a u julu, partneri su se složili da Ukrajini isporuče pet dodatnih sustava Patriot.

Zelenski je kazao kako je potrebna mnogo veća vojna pomoć ako Ukrajina želi vratiti kontrolu nad svojim nebom i zaštititi svoje civilno stanovništvo od ruske kampanje.

Udar na rusku rafineriju nafte

Proteklih dana je objavio kako prvih pet operativnih danskih aviona F-16 već pomaže u obaranju nadolazećih projektila, dok je druga serija F-16 stigla iz Danske u Ukrajinu u nedjelju. Više se očekuje od Norveške i Nizozemske 2025, a Zelenski je u pregovorima s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o ubrzanju isporuke mlaznjaka Mirage početkom godine.

Druga tačka strategije Zelenskog u zračnom ratu bio je kontranapad na Rusiju korištenjem bespilotnih letjelica dugog dometa.

U srijedu je glavni štab Ukrajine saopćio kako su njihove bespilotne letjelice pogodile rusko skladište nafte u Brjansku, koje su opisali kao “tačku utovara naftovoda Družba čija je glavna funkcija prihvat, skladištenje, distribucija i otprema dizelskog goriva cisternama i željeznicom. Aktivno se koristi za opskrbu ruske okupacijske vojske.”

U petak je ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov rekao kako će Ukrajina naredne godine izgraditi više od 30.000 bespilotnih letjelica za duboki udar, nazivajući ih dijelom “tehno-vojske”.

Ukrajina je već predstavila bespilotnu raketu Paljanicja, sposobnu preći stotine kilometara. U subotu je Zelenski otkrio kako je dron-projektil Peklo proizveden u Ukrajini, dometa 700 km, ušao u masovnu proizvodnju, a prva je serija isporučena oružanim snagama.

Ovo oružje je dio domaće odbrambene industrije koju je Ukrajina pravila proteklih godinu dana. Ukrajinsko Ministarstvo odbrane saopćilo je kako je samo u novembru licenciralo 120 novih oružja, od kojih je 90 posto ukrajinskog dizajna. Ova industrijska izgradnja, zajedno s povećanjem kapaciteta u evropskim tvornicama municije, možda pravi razliku na prvim linijama fronta.

Domaća proizvodnja projektila

Dmitrij Vološin, glasnogovornik grupe snaga Horticija u Donjecku, rekao je da je Ukrajina smanjila artiljerijsku prednost Rusije sa 1:5 na početku rata na 1:3.

No, sa time se ne slažu svi.

“Mislim da je 1:3 omjer [artiljerije] u nekim područjima gdje Rusi ne napreduju, dok je u područjima gdje Rusi imaju vatrenu moć da podrže djelovanja taj omjer 6:1”, kazao je za Al Jazeeru Oleksandr Daniljuk, saradnik na institutu Royal United Services.

No, Ukrajina želi postati što nezavisnija u dalekometnom oružju kako bi izbjegla ograničenja upotrebe koja postoje za zapadne projektile.

Iako je američki predsjednik Joe Biden prošlog mjeseca dopustio korištenje američkih ATACMS projektila do 300 km unutar Rusije, njihova dostupnost je problem. Velika Britanija i Francuska donekle su povećale zalihe svojim Storm Shadowom dometa od 200 km, ali Njemačka je odbila isporučiti bilo koju od svojih 600 raketa Taurus s dometom od 500 km – politika s kojom se opoziciona Kršćansko-demokratska unija (CDU) ne slaže.

“Nametanjem takvih ograničenja dometa, mi vas zapravo prisiljavamo da se borite s jednom rukom vezanom na leđima”, rekao je čelnik CDU-a Friedrich Merz tokom posjete Kijevu u ponedjeljak.

Ključna evropska jezgra

Macron je u subotu organizirao trilateralni sastanak u Parizu sa Zelenskim i novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je nagovarao Zelenskog da proglasi prekid vatre, ali nije ponudio nikakve sigurnosne garancije.

Narednog dana je Trump u intervjuu za NBC rekao kako je otvoren za smanjenje vojne pomoći Ukrajini i povlačenje SAD-a iz NATO-a.

“Moguće je”, odgovorio je kada su ga pitali da li se Kijev treba pripremiti na manju pomoć iz SAD-a.

Trump je ranije obećao brzo okončanje ukrajinskog rata, ali za razliku od američkog predsjednika Bidena nije podržao teritorijalni integritet Ukrajine kao prioritet. Bio je to prvi sastanak Zelenskog s Trumpom od izbora 5. novembra i njih dvojica nisu dali zajedničku izjavu.

Međutim, u ponedjeljak je Zelenski rekao kako će “uskoro” organizirati sastanak onoga što smatra ključnom jezgrom evropskih država kao koordinacijske grupe za pomoć Ukrajini.

“Naš pristup ovoj grupi uključuje, barem, Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Italiju i Poljsku. Također se nadamo da će nam se pridružiti Danska i drugi partneri”, naveo je Zelenski.

Istaknuto je odsustvo bilo kakvog spominjanja SAD-a, s čijim se novim šefom države upravo susreo.

Usprkos prijetnji smanjenja američkog vojnog prisustva u Evropi, ukrajinska vanjska obavještajna služba objavila je kako su vođeni razgovori među članicama EU-a o osnivanju odbrambenog fonda od 500 milijardi eura za finansiranje ukrajinske odbrane i evropske vojne ekspanzije tokom naredne decenije. Evropska komisija početkom ove godine iznijela je ideju o obaveznicama za odbranu od 100 milijardi eura, ali bez učinka.

Deseci hiljada ruskih žrtava

Ukrajinski diplomatski apeli za oružje dešavaju se paralelno sa sporim ruskim napredovanjem na terenu na istoku Ukrajine tokom prošle sedmice i sa ruskim poniženjem u Siriji.

Rusija je ostvarila neznatne dobitke južno i istočno od Pokrovska, grada koji pokušava osvojiti od ljeta. U utorak su ruske trupe napredovale unutar Kurahova i zauzele skladište žita u tom naselju. Oba grada nalaze se u istočnoj regiji Donjeck, a Rusija je odvojila ogromnu ljudsku silu da ih zauzme.

Na dan ruskog napredovanja unutar Kurahova, na primjer, ukrajinski glavni štab evidentirao je 208 borbenih okršaja na frontu, od kojih 98 prema Pokrovsku i Kurakhovu. Ovaj omjer napada sedmicama odražava ruske prioritete.

Konstantin Mašovec, ukrajinski ratni analitičar, kaže kako je Rusija posvetila najmanje polovinu osoblja svojih centralnih i istočnih vojnih okruga da zauzmu sela Pokrovsk i Kurahove, kao i dva sela na granici Donjecka i Zaporožja, Veliku Novosilku i Vremivku.

Vološin, glasnogovornik grupe snaga Horticija koja brani to područje, rekao je da je Rusija poslala 70.000 vojnika na Pokrovsk i 35.000-36.000 na Kurahove.

Ove linije napada međusobno su se pojačavale, s pritiskom na Veliku Novosilku i Vremivku s ciljem da se prekinu linije opskrbe Pokrovsku i Kurahovoj, rekao je Bogdan Petrenko, glasnogovornik 48. izdvojene artiljerijske brigade koja se bori u Vremivki.

Ljudstvo koje je Rusija trošila na ova četiri sela odrazilo se na povećane ruske gubitke. Samo u Pokrovsku tokom dvije sedmice bilo je približno 3.000 mrtvih i ranjenih Rusa – gotovo veličine brigade – naveo je Serhij Cehotski, oficir 59. izdvojene mehanizirane brigade koja se bori za grad.

Oleksandr Pavljuk, komandant kopnenih snaga, procijenio je ruske gubitke u prethodnoj sedmici na frontu na 11.240 – dnevni prosjek od više od 1.600, što su cifre koje Al Jazeera nije mogla nezavisno provjeriti.

‘Poraz’ na Bliskom istoku

Uprkos ogromnim naporima u Ukrajini, položaj Rusije na svjetskoj pozornici smanjio se prošle sedmice jer je bila prisiljena evakuirati baze u Siriji koje su korištene za podrđku režimu Bashara al-Assada.

Opoziciona grupa Hayat Tahrir al-Sham (HTS) preuzela je kontrolu nad Halepom 30. novembra nakon kratke borbe, uprkos ruskim zračnim udarima na komandna mjesta pobunjenika i koncentracije trupa. Do 4. decembra, HTS je dovoljno konsolidirao svoju kontrolu nad gradom da započne marš prema Hami, koja je pala narednog dana, nakon čega je uslijedio Homs 7. decembra. Damask je preuzet u nedjelju, 8. decembra.

Dok su se opozicione snage približavale, Rusija se povlačila. Satelitski snimci od 9. decembra pokazale su kako su svi ruski brodovi i podmornice napustili luku Tartous.

“Rusi također prebacuju ostatke svog oružja i vojne opreme iz Sirije vojnim avionima iz zračne baze Hmeimim”, objavila je ukrajinska vojna obavještajna služba GUR.

Promjena vodstva u Siriji za sada je dovela do kraja ruske stalne vojne prisutnosti u Sredozemlju.

Iz GUR-a navode: “Vjerovatan gubitak ruskih vojnih baza u Tartousu i Hmeimimu finalizirat će poraz Kremlja na Bliskom istoku.”