Haaretz: Šta Izrael može očekivati tokom Trumpovog mandata

U opširnijoj analizi objavljenoj u novinama Haaretz, izraelski vojni analitičar Amos Harel skrenuo je pažnju na posljedice koje bi pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima mogla imati na Izrael.

Napomenuo je da, iako Trump podržava Izrael, njegova ponovna pobjeda može zakomplicirati izraelsko-američke saveze, pogotovo ako Trump odluči da u svojoj politici da prednost ostvarivanju “vlastitih interesa”, bez dovoljnog uvažavanja odnosa s vladom premijera Benjamina Netanyahua.

Harel je potvrdio da je Netanyahu očekivao i čak se nadao Trumpovoj pobjedi, rekavši: “Netanyahu je procijenio, nadao se i vjerovao da će to biti ishod – velika pobjeda Donalda Trumpa”. Dodao je da će se Trump vratiti na vlast, kako se čini, bez ikakvih značajnijih ograničenja.

“Trump je uvijek bio zagonetka umotana u enigmu: hirovit, egocentričan i nepredvidiv”, dodaje autor. Prema njegovim predviđanjima, Trump bi ovog puta mogao imati samostalniji pristup u odnosu na prvi mandat, koristeći prednost što nema nekih penzioniranih vojnih čelnika koji su pokušavali usmjeravati njegove politike na početku njegovog prvog predsjedničkog mandata.

Iako je Trump u svojim obraćanjima često ponavljao svoju neograničenu podršku Izraelu, Harel je skrenuo pažnju na složenosti Trumpovog odnosa s Netanyahuom. Kaže kako je Trump, uprkos podršci koju je pružao Netanyahuu, ponekad iznosio neočekivane stavove.

Naprimjer, Trump je javno pokazao bijes kada je Netanyahu čestitao odlazećem predsjedniku Joeu Bidenu na pobjedi na predsjedničkim izborima 2020. godine, što je Netanyahua navelo da bude oprezan u budućnosti u svojim odnosima s Trumpom. Netanyahu je ovog puta bio jedan od prvih koji su čestitati Trumpu na pobjedi, u trenutku kada se ispostavilo da je pobijedio, kako bi izbjegao potencijalne sporove.

Harel dodaje da je Trump nedavno dao izjave u kojima je kritizirao neke od vojnih i političkih čelnika u Izraelu nakon operacije Potop al-Aksa. Trump je smijenjenog ministra odbrane Yoava Gallanta i neke vojne čelnike nazvao “gubitnicima” zbog iznenadnog napada koji je izveo Islamski pokret otpora (Hamas). Kasnije je pozvao da se okonča rat u Gazi, a u posljednjim danima prije izbora naglasio je potrebu okončanja borbi u Libanu.

Unutrašnja izraelska pitanja

Što se tiče unutrašnjih izraelskih pitanja, Harel je ukazao da bi Trump mogao dati Netanyahuu više slobode u napredovanju s kontroverznim zakonom, koji neki smatraju prijetnjom izraelskoj demokratiji.

“Izraelski ‘puč’ možda više neće biti primoran da strahuje od američkih osuda”, kazao je Harel. Pojam ‘puč’ odnosi se na niz zakona i reformi koje imaju za cilj jačanje izvršne vlasti nad pravosudnim sistemom, a koje Netanyahu nastavlja gurati bez obzira na masovne proteste unutar Izraela.

Iako se Bidenova administracija jasno usprotivila takvim postupcima i otvoreno govorila protiv ovih reformi pravosuđa, Harel vjeruje da Trump neće pokazati sličan interes za ova pitanja. Umjesto toga, mogao bi ohrabriti Netanyahuove napore u tom pogledu. Vjeruje da se Netanyahu možda neće ponovo bojati američkog uplitanja, već će nastaviti s reformama pravosuđa bez straha od diplomatskih posljedica.

Među gorućim problemima koje je spomenuo izraelski analitičar, a koji bi mogli zasjeniti Trumpov povratak, jesu Netanyahuovi napori da donese “pravno rješenje” koje bi osiguralo da se Haredi (ultraortodoksni Jevreji) izuzmu iz vojne službe, što je pitanje koje bi moglo potaknuti velike polemike u izraelskim političkim krugovima u bliskoj budućnosti.

Harel je naglasio da bi ovaj korak mogao dodatno opteretiti izraelsku vojsku i potaknuti još veći broj rezervnih oficira da izađu na proteste, čime bi se oslabio imidž Izraela među njegovim saveznicima.

Refleksije na Iran

Harel je istakao da bi Trumpova politika prema Iranu mogla biti jedno od pitanja koje najviše pogađa Izrael, pogotovo jer Trump ima reputaciju koja izaziva strah među iranskim čelnicima. “Iranci se boje Trumpa i njegove nepredvidive prirode”, dodao je analitičar.

Prema Harelovoj analizi, Trumpov povratak na vlast mogao bi potaknuti Iran da preispita svoju strategiju i dobro razmisli prije nego što se upusti u eskalaciju s Izraelom, posebno nakon nedavnog izraelskog napada u oktobru.

Tokom svog prvog mandata, Trump se povukao iz nuklearnog sporazuma s Iranom, što je odluka koju je Netanyahu snažno podržao, iako je to povlačenje zapravo približilo Iran proizvodnji nuklearnog oružja, umjesto da ga ograniči.

Harel napominje da bi se ovaj Trumpov složeni pristup prema Iranu mogao nastaviti, budući da je novoizabrani američki predsjednik sklon poduzimanju “nekonvencionalnih” i nepredvidivih koraka, te bi mogao biti oštriji prema Teheranu u svom sljedećem mandatu.

Prijetnja zapadnim demokratijama

S druge strane, Harel smatra da Trumpova vanjska politika neće imati utjecaja samo na Bliski istok, već bi mogla ugroziti i zapadne saveze u Evropi i Aziji. Zemlje koje stoje na “prvoj liniji” suočavanja s protivnicima Zapada, kao što su Ukrajina i Tajvan, mogle bi biti najviše pogođene.

Istakao je da Trump nije skrivao svoje divljenje prema nekim autoritarnim vođama širom svijeta. Posebno se divio vladarima poput predsjednika Sjeverne Koreje, što bi moglo izazvati zabrinutost među demokratskim saveznicima Sjedinjenih Američkih Država.

Dok je američka pomoć Ukrajini bila ključna u njenoj borbi protiv Rusije za vrijeme Bidenove administracije, Harel smatra da bi Trump mogao zauzeti potpuno drugačiji pristup. Također je primijetio da Evropa već osjeća pritisak i da raste zabrinutost zbog kraja ere liberalnih zapadnih demokratija, pogotovo ako se uzmu u obzir nestabilnosti koje bi Trumpove politike mogle donijeti.